|
  |
pravimostarac
SexNepoznat
Poruka: 3132
Location: Zaluto
pokretac teme 
 |
|
Jedno pitanje, koje do danas nije valjano obraðeno je pitanje islamizacije Bosne i Hercegovine. Uzrok da je ovo pitanje do danas ostalo ovako su na prvom mjestu vrlo oskudni historijski izvori, jer o tome, u glavnom, mogli bi traz iti izvore na prvom mjestu na turskom jeziku. Meðutim tih izvora nema, a ono s to se nalazi veoma je nepotpuno i mrs avo. Do doba, u koje pada osvojenje Bosne i Hercegovine, Turci nijesu imali valjane historijske knjiz evnosti, a naroc ito one. koja se odnosila na novo•osvojene krajeve na Balkanskom poluotoku. Pretez no je mis ljenje, da bi se o ovom pitanju lijepa materijala moglo naci u istambulskim arhivima, a i u tom postoji jedan dobar dio sumnje. Kad je ovo ovako, onda ne preostaje drugo nego ovo pitanje staviti pred oc i i postepeno ga osvjetljavati svakini novim dokumentom, koji izbiie na povrs inu. U tu svrhu je potrebno dokumente ove vrste objelodanjivati. Pri ovome treba postupati kritic ki i objektivno, ako nam je stalo do toga da do istine dodemo. Bosansko-hercegovac ki muslimani nemaju ni malo interesa u tom da jedno ili drugo u ovom pogledu bude pravo. Glavno je za njih da su osvjedoc eni muslimani i da su odluc ni da takvi i ostanu pa inakar u pros losti biti ne znam s to. Medutim, drugi pak nastoje da iz ovog pitanja izbiju neki vjerski i politic ki kapital. Bas stoga postoji toliko rasprava i polemike o pitanju vjere u Bosni i Herccgovini prije dolaska Turaka. Lijepo je primijetio glasoviti historik Vjekoslav Klaic u svom jednom kratkom odgovoru na raspravu Dra Vase Glus ca, koja nosi ime „Srednje-vjekovna bosanska crkva", kad kaz e: „Pisac se pric inja tako uvjeren, da je bjelodano dokazao nepobitnu istinu svoje teze, te traz i da se smjesta »rezultatiu njegovi uvrste u s kolske knjige, da bude jednom kraj bajkama i bludnjama. Gotovo je c udo, s to ne traz i, da se Musliinani smjesta pokrste i povrate u krilo pravoslavne crkve, kojoj su nekad pripadali, kad su i po vjeri bili isto s pravoslavnim Srbima. C ini se, da je c itava rasprava s tom tendencijom i napisana"') Treba ovdje malo dublje promotriti i te
9 V. Klait: „B9sanska crkva" i Patareni, str. 6t) u djelu Crtice iz hrvatske pros iosti.
4
s to su rasprave, u kojim se poric e bogomilska vjera bogato i nagraðivane. Tako je djelo Dra Boz idara Petranovica: ,Bogomi- li, crkva bosanska i krstjani" nagraðeno sa 50 zlatnih dukata po Srpskom uc enom drus tvu u Beogradu. Djelo Glus c evo nagra- ðeno je iz zaduz bine arhimandrita Nicifora Duc ica.2) Oba djela imaju tendenciju da dokazati,da je bosanska crkva bila prava pravoslavna crkva. I dandanas ih imade mnogo, koji budnim o- kom prate sve s to se o ovom pitanju napis e u pravcu, koji njima ne konvenira, te onda ospu c itav niz c ak i uvreda protiv samog pisca. Ovaki su postupci vis e vjerska i politic ka propaganda nego historijska istraz ivanja.
___________________________________________________________________
Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
 10-09-2013 03:34 |
   |
pravimostarac
SexNepoznat
Poruka: 3132
Location: Zaluto
pokretac teme
|
|
VJERA U BOSNI I .HERCEGOVINI PRIJE TURAKA
Podrobnije o ovome pitanju nije dosle nis ta naðeno u'turskim vrelima. T o j e irazumljivo. jer turski narod tad a nije dostigao u nauci visok stepen, pa da istraz uje potankosti o vjerama naroda, s kojim je dolazio u dodir. Stoga u turskim izvorima i dokumentima, koji su sac uvani, i ako u malom
broju, iz prvih dana turske vlasti i sirenja islama u ovim krajevima ne nalazimo ni spomena patarenstvu ili bogumilstvu. U jednom dokumentu iz 993 (1585), koji sam objavio u kalendaru Narodne Uzdanice za 1938. god , spominje se da je u Bosni prije dolaska Turaka vladala lsaova vjera i krs canski vjerozakon (mezhebi nesara ve milleti hazreti Mesiha). Tada sam u notici ispod linije istakao, da se pod krs canskom vjerom razumijeva i bogomilstvo. To je, meðutim, nekima bilo nepojmljivo, te su htjeli da i ovaj dokumenat izrabe u svrhu dokazivanja, da je u Bosni i Hercegovini prije Turaka bilo ras ireno pravoslavlje.
Kad pak promotrimo da Turci nijesu tada pisali i raspravljali o vjerama naroda, s kojim su dos li u dodir, a da su i patareni pos tivali Isusa (Isa a. s.) i imali o njemu slic no vjerovanje kao i ostali krs cani, te da su c itali Evanðelja i smatrali ih svojim svetim knjigama, bice nam potpuno jasno da izraz ,[saova vjera i krs canski vjerozakon", koji je spomenut u gornjem dokumentu, zauzima i bogomilstvo kao s to zauzima i katolic anstvo i pravoslavlje. Kako spomenuti dokumenat ne
pravi razlike izmeðu katolika i pravoslavnih, tako ne pravi razlike ni izmeðu bogomila i njih, nego ih svih naziva sljedbenicima krs canskog vjerozakona i vjere Isusove.
Prema tome za poznavanje vjere, koja je u Bosni i Hercegovini vladala prije Turaka, ne moz emo se bar zasada sluz iti ka-kvim turskim izvorima i dokumentima. Ostaje nam da se obratimo na domace i latinske izvore, koji tretiraju ovo pitanje. Naro c ito su vaz ni u ovom pogledu latinski izvori, koji potjec u od katolic kih vjerskih pretstavnika i vlasti, koji su progonili bogomilstvo i izuc avali ga podrobno kao heretic ko vjerovanje, koje smeta katolic anstvu i pravom krs canstvu. Bez sumnje su vjerski ljudi bolje mogli zapaziti karakteristike bogomilskog vjerovanja nego neko drugi. Kao mana latinskih izvora postoji to s to su ih pisali neprijatelji bogomilstva, koji nijesu prema njemu bili objektivni. Zbog toga moz e u latinskim izvorima biti dosta i pretjeranosti, ali nije moguce te sve izvore odbaciti i proglasiti nepouzdanim i bezvrijednim kao s to c ini Dr. Glus ac. Ovaki postupak ne bi davao raspravi nauc nu boju i obiljez je.
Latinski izvori izric ito tvrde, da se je u Bosni i Hercego- vini jos od druge polovice XII. vijeka ras irilo patarensko u c enje. To potvrðuju i clomaci i drugi strani izvori. 1 nekako bi izgle- dalo i nepotrebno iznos iti dokaze, da je u Bosni i Hercegovini bilo ras ireno bogomilsko ili patarensko uc enje, da se nije u no- vije vrijeme nas lo pojedinaca, koji su pod svaku cijenu htjeli dokazati, da u Bosni i Hercegovini uopce nije bilo bogomilstva, nego da je bilo ras ireno pravoslavlje. Bas zbog ovog c ini nam se potrebno navesti nekoliko historijskih dokumenata, koji po- tvrðuju, da se je u Bosni i Hercegovini jos od XII. stoljeca ras irilo bogomilsko uc enje, koje je ostalo sve do dolaza Turaka kada je vecina bogomila primila islam, a ostatak se postepeno stopio meðu muslimanima, katolicima i pravoslavnima.
•
Kao najstariji dokumenat o bogomilskoj sekti u Bosni spo- minje se pismo kneza Vukana, mlaðeg sina Stjepana Nemanje „kralja Dalmacije i Duklje", koje je god. 11 99. poslao papi Ino- centiju IH. moleci ga, da mu pos alje svoje poslanike, s kojim bi uredio crkvene i drz avne odnos aje. U tom pismu on javlja papi, kako ne maleno krivovjerstvo nic e u Bosni i da je sam ban Kulin sa svojom z enom i sestrom i mnogim svojim roðacima pres ao u krivovjerstvo i zaveo u isto preko deset hiljada krs ca- na.•) U pismu Vukanovu se ne spominje ime sekte, ali se spo- minje u pismu pape lnocentia 111., kojemu je Vukanovo pismo dalo povoda, da su krivovjerci u Bosni pripadali krivovjerstvu
Katara.b) Ime Katari davalo se pristalicama ove sekte u Italiji i Francuskoj. Iz ovog se dokumenta vidi, da je na izmaku XII. stoljeca po Vukanovu rac unu u Bosni bilo vis e od 10.000 bogo- mila. Pismo Vukanovo dalo je povoda papi te je pisao 1200. maðarskom kralju Mirku, vrhovnom gospodaru Bosne, upozora- vajuci ga na opasnost koja prijeti Maðarskoj i njenoj vjeri ako on ne pomogne istrijebiti krivovjerstvo iz Bosne i bana c im prije od njeg odvratiti. Ovo je sve urodilo time, da je ban Kulin poslao u Rim svoje ljude i preko njih se opravdavao. traz eci kao vjes t politic ar nekog izlaza. Kulinovi ljudi su papi ponudili, da on u Bosnu pos alje sposobnog c ovjeka, koji bi se osvjedo- c io o pravom stanju u pogledu viere. Papa 1202. pos alje split- skog arcibiskupa Berna-da i svog dvorskog kapelana Ivana de Casamaris u Bosnu. U Bosnu je stigao sam lvan de Casamaris i uspio da su se mnogi prvaci ispred sebe i dru- gih 1203. pismeno odrekli krivovjerstva. U ovoj svojoj ispo- vijedi, koju je u cijelosti preveo Racki,e) obecaju spome- nuti prvaci, da de u svim mjestima imati bogomnolje, a u crkva- ma da ce imati oltare i kriz e, da ce c itati i knjige staroga za- vjeta, da ce imati svecenike, koji ce c itati mise i vrs iti ispo- vijedi, da de najmanje sedam puta na godinu primati tijelo go-
spodnje, da ce obdrz avati poste, svetkovati svece, da nece meðu se priurati Manikeje, da ce se zvati bracom, a ne samo krs ca- nima kao do sad, da se ne bi tim imenom nanijela uvreda dru- gim krs canima (jer se . iz tog imena razumije da drugi osim njih nijesu krs cani). Kako se vidi, iz ove ispovijedi jasno bije bogo- milsko uc enje. lnkvizitor Ivan de Casauraris u svome izvjes taju spominje da je u Bosni imao posla sa Patarenima.') lz ovog se svega vidi, da bosanski krivovjerci nijesu c lanovi pravoslavne crkve.
___________________________________________________________________
Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
| 10-09-2013 03:46 |
|
|
|
|
|
