|
|
pravimostarac
SexNepoznat
Poruka: 3132
Location: Zaluto
pokretac teme
|
|
Jedno pitanje, koje do danas nije valjano obraðeno je pitanje islamizacije Bosne i Hercegovine. Uzrok da je ovo pitanje do danas ostalo ovako su na prvom mjestu vrlo oskudni historijski izvori, jer o tome, u glavnom, mogli bi traziti izvore na prvom mjestu na turskom jeziku. Meðutim tih izvora nema, a ono sto se nalazi veoma je nepotpuno i mrsavo. Do doba, u koje pada osvojenje Bosne i Hercegovine, Turci nijesu imali valjane historijske knjizevnosti, a narocito one. koja se odnosila na novo•osvojene krajeve na Balkanskom poluotoku. Pretezno je misljenje, da bi se o ovom pitanju lijepa materijala moglo naci u istambulskim arhivima, a i u tom postoji jedan dobar dio sumnje. Kad je ovo ovako, onda ne preostaje drugo nego ovo pitanje staviti pred oci i postepeno ga osvjetljavati svakini novim dokumentom, koji izbiie na povrsinu. U tu svrhu je potrebno dokumente ove vrste objelodanjivati. Pri ovome treba postupati kriticki i objektivno, ako nam je stalo do toga da do istine dodemo. Bosansko-hercegovacki muslimani nemaju ni malo interesa u tom da jedno ili drugo u ovom pogledu bude pravo. Glavno je za njih da su osvjedoceni muslimani i da su odlucni da takvi i ostanu pa inakar u proslosti biti ne znam sto. Medutim, drugi pak nastoje da iz ovog pitanja izbiju neki vjerski i politicki kapital. Bas stoga postoji toliko rasprava i polemike o pitanju vjere u Bosni i Herccgovini prije dolaska Turaka. Lijepo je primijetio glasoviti historik Vjekoslav Klaic u svom jednom kratkom odgovoru na raspravu Dra Vase Glusca, koja nosi ime „Srednje-vjekovna bosanska crkva", kad kaze: „Pisac se pricinja tako uvjeren, da je bjelodano dokazao nepobitnu istinu svoje teze, te trazi da se smjesta »rezultatiu njegovi uvrste u skolske knjige, da bude jednom kraj bajkama i bludnjama. Gotovo je cudo, sto ne trazi, da se Musliinani smjesta pokrste i povrate u krilo pravoslavne crkve, kojoj su nekad pripadali, kad su i po vjeri bili isto s pravoslavnim Srbima. Cini se, da je citava rasprava s tom tendencijom i napisana"') Treba ovdje malo dublje promotriti i te
9 V. Klait: „B9sanska crkva" i Patareni, str. 6t) u djelu Crtice iz hrvatske prosiosti.
4
sto su rasprave, u kojim se porice bogomilska vjera bogato i nagraðivane. Tako je djelo Dra Bozidara Petranovica: ,Bogomi- li, crkva bosanska i krstjani" nagraðeno sa 50 zlatnih dukata po Srpskom ucenom drustvu u Beogradu. Djelo Gluscevo nagra- ðeno je iz zaduzbine arhimandrita Nicifora Ducica.2) Oba djela imaju tendenciju da dokazati,da je bosanska crkva bila prava pravoslavna crkva. I dandanas ih imade mnogo, koji budnim o- kom prate sve sto se o ovom pitanju napise u pravcu, koji njima ne konvenira, te onda ospu citav niz cak i uvreda protiv samog pisca. Ovaki su postupci vise vjerska i politicka propaganda nego historijska istrazivanja.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
10-09-2013 03:34 |
|
pravimostarac
SexNepoznat
Poruka: 3132
Location: Zaluto
pokretac teme
|
|
VJERA U BOSNI I .HERCEGOVINI PRIJE TURAKA
Podrobnije o ovome pitanju nije dosle nista naðeno u'turskim vrelima. T o j e irazumljivo. jer turski narod tad a nije dostigao u nauci visok stepen, pa da istrazuje potankosti o vjerama naroda, s kojim je dolazio u dodir. Stoga u turskim izvorima i dokumentima, koji su sacuvani, i ako u malom
broju, iz prvih dana turske vlasti i sirenja islama u ovim krajevima ne nalazimo ni spomena patarenstvu ili bogumilstvu. U jednom dokumentu iz 993 (1585), koji sam objavio u kalendaru Narodne Uzdanice za 1938. god , spominje se da je u Bosni prije dolaska Turaka vladala lsaova vjera i krscanski vjerozakon (mezhebi nesara ve milleti hazreti Mesiha). Tada sam u notici ispod linije istakao, da se pod krscanskom vjerom razumijeva i bogomilstvo. To je, meðutim, nekima bilo nepojmljivo, te su htjeli da i ovaj dokumenat izrabe u svrhu dokazivanja, da je u Bosni i Hercegovini prije Turaka bilo rasireno pravoslavlje.
Kad pak promotrimo da Turci nijesu tada pisali i raspravljali o vjerama naroda, s kojim su dosli u dodir, a da su i patareni postivali Isusa (Isa a. s.) i imali o njemu slicno vjerovanje kao i ostali krscani, te da su citali Evanðelja i smatrali ih svojim svetim knjigama, bice nam potpuno jasno da izraz ,[saova vjera i krscanski vjerozakon", koji je spomenut u gornjem dokumentu, zauzima i bogomilstvo kao sto zauzima i katolicanstvo i pravoslavlje. Kako spomenuti dokumenat ne
pravi razlike izmeðu katolika i pravoslavnih, tako ne pravi razlike ni izmeðu bogomila i njih, nego ih svih naziva sljedbenicima krscanskog vjerozakona i vjere Isusove.
Prema tome za poznavanje vjere, koja je u Bosni i Hercegovini vladala prije Turaka, ne mozemo se bar zasada sluziti ka-kvim turskim izvorima i dokumentima. Ostaje nam da se obratimo na domace i latinske izvore, koji tretiraju ovo pitanje. Naro cito su vazni u ovom pogledu latinski izvori, koji potjecu od katolickih vjerskih pretstavnika i vlasti, koji su progonili bogomilstvo i izucavali ga podrobno kao hereticko vjerovanje, koje smeta katolicanstvu i pravom krscanstvu. Bez sumnje su vjerski ljudi bolje mogli zapaziti karakteristike bogomilskog vjerovanja nego neko drugi. Kao mana latinskih izvora postoji to sto su ih pisali neprijatelji bogomilstva, koji nijesu prema njemu bili objektivni. Zbog toga moze u latinskim izvorima biti dosta i pretjeranosti, ali nije moguce te sve izvore odbaciti i proglasiti nepouzdanim i bezvrijednim kao sto cini Dr. Glusac. Ovaki postupak ne bi davao raspravi naucnu boju i obiljezje.
Latinski izvori izricito tvrde, da se je u Bosni i Hercego- vini jos od druge polovice XII. vijeka rasirilo patarensko u cenje. To potvrðuju i clomaci i drugi strani izvori. 1 nekako bi izgle- dalo i nepotrebno iznositi dokaze, da je u Bosni i Hercegovini bilo rasireno bogomilsko ili patarensko ucenje, da se nije u no- vije vrijeme naslo pojedinaca, koji su pod svaku cijenu htjeli dokazati, da u Bosni i Hercegovini uopce nije bilo bogomilstva, nego da je bilo rasireno pravoslavlje. Bas zbog ovog cini nam se potrebno navesti nekoliko historijskih dokumenata, koji po- tvrðuju, da se je u Bosni i Hercegovini jos od XII. stoljeca rasirilo bogomilsko ucenje, koje je ostalo sve do dolaza Turaka kada je vecina bogomila primila islam, a ostatak se postepeno stopio meðu muslimanima, katolicima i pravoslavnima.
•
Kao najstariji dokumenat o bogomilskoj sekti u Bosni spo- minje se pismo kneza Vukana, mlaðeg sina Stjepana Nemanje „kralja Dalmacije i Duklje", koje je god. 11 99. poslao papi Ino- centiju IH. moleci ga, da mu posalje svoje poslanike, s kojim bi uredio crkvene i drzavne odnosaje. U tom pismu on javlja papi, kako ne maleno krivovjerstvo nice u Bosni i da je sam ban Kulin sa svojom zenom i sestrom i mnogim svojim roðacima presao u krivovjerstvo i zaveo u isto preko deset hiljada krsca- na.•) U pismu Vukanovu se ne spominje ime sekte, ali se spo- minje u pismu pape lnocentia 111., kojemu je Vukanovo pismo dalo povoda, da su krivovjerci u Bosni pripadali krivovjerstvu
Katara.b) Ime Katari davalo se pristalicama ove sekte u Italiji i Francuskoj. Iz ovog se dokumenta vidi, da je na izmaku XII. stoljeca po Vukanovu racunu u Bosni bilo vise od 10.000 bogo- mila. Pismo Vukanovo dalo je povoda papi te je pisao 1200. maðarskom kralju Mirku, vrhovnom gospodaru Bosne, upozora- vajuci ga na opasnost koja prijeti Maðarskoj i njenoj vjeri ako on ne pomogne istrijebiti krivovjerstvo iz Bosne i bana cim prije od njeg odvratiti. Ovo je sve urodilo time, da je ban Kulin poslao u Rim svoje ljude i preko njih se opravdavao. trazeci kao vjest politicar nekog izlaza. Kulinovi ljudi su papi ponudili, da on u Bosnu posalje sposobnog covjeka, koji bi se osvjedo- cio o pravom stanju u pogledu viere. Papa 1202. posalje split- skog arcibiskupa Berna-da i svog dvorskog kapelana Ivana de Casamaris u Bosnu. U Bosnu je stigao sam lvan de Casamaris i uspio da su se mnogi prvaci ispred sebe i dru- gih 1203. pismeno odrekli krivovjerstva. U ovoj svojoj ispo- vijedi, koju je u cijelosti preveo Racki,e) obecaju spome- nuti prvaci, da de u svim mjestima imati bogomnolje, a u crkva- ma da ce imati oltare i krize, da ce citati i knjige staroga za- vjeta, da ce imati svecenike, koji ce citati mise i vrsiti ispo- vijedi, da de najmanje sedam puta na godinu primati tijelo go-
spodnje, da ce obdrzavati poste, svetkovati svece, da nece meðu se priurati Manikeje, da ce se zvati bracom, a ne samo krsca- nima kao do sad, da se ne bi tim imenom nanijela uvreda dru- gim krscanima (jer se . iz tog imena razumije da drugi osim njih nijesu krscani). Kako se vidi, iz ove ispovijedi jasno bije bogo- milsko ucenje. lnkvizitor Ivan de Casauraris u svome izvjestaju spominje da je u Bosni imao posla sa Patarenima.') lz ovog se svega vidi, da bosanski krivovjerci nijesu clanovi pravoslavne crkve.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
10-09-2013 03:46 |
|
|
|
|
|