Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
|
|
Kanuom po Dunavu, Beè - Bratislawa - Budimpešta na 57.TID 2012. godine |
|
Prije nego zapoènem pisati ovu predivnu prièu o plovidbi sa prekrasnim ljudima iz raznih zemalja koji vole rijeke, prirodu i druge ljude, moram se zahvaliti na pomoæi, prijateljstvu, ljudskosti i nadasve dobroti sljedeæim ljubiteljima rijeka, bez kojih ove prièe ne bi ni bilo :
Ratkai Janos , predivan èovjek, "stari" olimpijac, nosioc medalje sa Olimpijade iz Minhena 1972. godine, sportaš, predsjednik kanu kluba, lovac, veslaè, ljubitelj rijeke . . . prije svega Èovjek, sa velikim slovom È.
Feher Agnes, supruga i životna pratiteljica Janoša, predivna, topla i druželjubljiva osoba, puna razumjevanja i brige za sve ljude na svijetu, sportašica, majka, domaæica, rijekoplovka . . . Jednom rijeèju anðeo koji svojom dobrotom mnogima olakša teškoæe na rijeci
Eva, velika rijekoplovka dobra srca, iskrene duše, puna brige i suosjeæanja sa svima koji ploviše rijekom, vesela osoba puna energije, znanja o rijekama, moja saputnica sa prošlogodišnje plovidbe Dunavom, osoba koja je puno pomogla kod organizacije prevoza i svega oko toga, kako bih mogao ploviti sa svima njima.
Hvala vam dragi prijatelji iz Budimpešte. Uvijek æu vas nositi u srcu.
Ideja o plovidbi Dunavom na relaciji Beè - Budimpešta, rodila se prošle godine negdje u Ðerdapskim klisurama za vrijeme plovidbe Dunavom i druženja sa prijateljima iz Maðarske. Ideja koja mi golicala maštu, tjerala krv u tijelu da krèka i pri samoj pomisli o plovidbi. Zahvaljujuæi gore pomenutim predivnim ljudima, zamisao se i ostvarila.
A sve je zapoèelo ranojutarnjim, gotovo ponoænim ustajanjem i polaskom iz Zagreba za Budimpeštu, gdje se susretoh sa prijateljima iz Maðarske u njihovome klubu. Tu prekrcah kanu sa svojega automobila na prikolicu njihovoga kombija, automobil parkirah u dvorištu kanu kluba i nakon ukrcaja svih stvari i plovila, ukrcasmo se u kombi i zaputismo cestom prema Beèu.
U Beè smo stigli u rano popodne, iskrcali sebe, plovila i opremu, te od parkinga prema mjestu za kampiranje poðosmo cestom oko kilometar dalje na jedan dunavski otok.
U takvim sluèajevima kada se plovila moraju premještati, na dužu razdaljinu dobro doðu posebna kolica na koja se postave, uèvrste i onda transportuju. Sada postoje mnoge verzije savremenih kolica, ali ova stara, predpotopna koja sam prošle godine kupio od ekipe Srbije, poslužila su svrsi i vjerno me služila na plovidbama.
Kamp, koji je bio malo udaljeniji od mjesta iskrcaja, nalazio se meðu drveæem jednoga od veæih rijeènih ostrva na Dunavu, u predgraðu Beèa. Predivno mjesto na kojem sam podigao šator.
Pravilo je da na svakom stajalištu gdje se podiže kamp, vlastito plovilo se izvuèe iz vode i smjesti pored šatora. To pravilo vrijedi na svim stajalištima regate. Vremenom sam uvidio da je to jako korisno, ma kako bilo ponekada teško kanu izvaditi iz rijeke i dovuæi ga do šatora.
Nakon što sam se "smjestio i skuæio" prošetao sam malo da vidim logor, koliko nas ima, kakve su novosti u opremi, ima li kakvih novih zanimljivih detalja koje vrijedi zabilježiti fotoaparatom . . .
. . . ali i sresti stare poznanike, upoznati nove, razmjeniti mišljenja, iskustva, piæe . . .
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:29 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Lijepo vrijeme je dozvolilo i da se malo posunèamo, okupamo u Dunavu, odrijemamo na suncu, odmorimo se od puta i za put. Voda Dunava bila je ugodno topla, èista i mirna. Najljepša za kupanje.
Poslije podne, da ne kažem predveèer, pozvani smo na jelo, koje su organizirali predstavnici Beèa, odnosno predstavnici TID-a iz Austrije. Za tu priliku okupili smo se u dvorištu jednoga od kajak - kanu kluba i strpljivo u redu èekali na jelo i piæe kojim æemo biti poèašæeni.
Nije moje da prigovaram, da nekoga ruglu izlažem, ali ovo što smo dobili za jelo je izvan svih kriterija dobrodošlice. Pogotovo u tako velikome, milionskome gradu kao što je Beè. Za veèeru nam dadoše nekakvu juhu od povræa iz vreæice, i pivcu.
Gledam ja juhu, juha gleda mene i oboje kao da se jedno drugoga bojimo. Mizernije jelo nigdje nisam dobio na regatama za jesti. Vrlo neugodno iznenaðenje. Nisam oèekivao tko zna što, nisam èak niti trebao to jesti jer sam imao dovoljno hrane za put do Beograda, a ne Budimpešte, na jelo sam došao da se podružim sa uèesnicima regate, a kada sam ga vidio . . . Toliko o tome. Neæu dalje. Samo da kažem da niti pivica nije pasala poslije jela.
Ljetnji dan potraje dugo, taman da se malo proðe logorom, susretne neke od prijatelja koji su u meðuvremenu stigli. Susret sa starim znancem iz Srbije, sa kojim sam i ranije plovio, bio je radostan. Prošle godine smo plovili Dunavom kroz Ðerdap.
Bilo je i onih koji su si "pojaèali" veèeru, mirisom svoje kuhinje draškajuæi svima nozdrve.
Šetajuæi kampom bacih pogled i na Dunav, na jednu splav koja je tamo usidrena. Predivno mjesto za odmor od gradske buke i smoga, a opet tako blizu da se uvijek može na tenutak otiæi u prirodu.
U kampu imasmo i kuænih ljubimaca koji su sa svojim vlasnicima djelili mjesto kako u šatoru, tako i u plovilima.
U samo predveèerje uhvatio me je umor od puta. Iskrao sam se tiho u šator, uvukao u vreæu za spavanje i zaspao tvrdim snom. Do jutra se nisam niti okrenuo.
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:30 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Jutro je brzo došlo. Pjevanje ptica i graktanje vrana iz krošanja drveæa razbudilo me u cik zore. Nije mi se dalo odmah ustajati sa svanuæem, veæ si dopustih malo slobode da se izležavam u vreæi za spavanje osluèkujuæi zvukove okoline. Nakon nekoga vremena ipak sam izašao iz šatora, obavio jutarnju toaletu i prihvatio se kuharskoga posla da si nešto za doruèak pripremim.
Poslije doruèka, spremaju se šatori i oprema u plovila i sa plovilima poðosmo do rijeke koja je od nas bila udaljena nekih oko èetirsto metara. Zanimljivo je bilo gledati koliki se raskoš opreme i plovila poèeo najednom pokretati prema mjestu gdje se moglo uæi u rijeku.
Ulaz je bio pristupaèan, gotovo idealan, gužve neke posebne nije bilo, a svi su strpljivo saèekali prethodnike da uplove u rijeku.
Dunav je bio relativno brz, što nisam oèekivao, tražio je nužan oprez, ali je i davao užitak brže plovidbe. Sa velikime zadovoljstvom zaplovismo njime.
Na rijeci nisi nikada sam, staro je pravilo koje se puno puta potvrdilo kao istinito. Ako nikoga drugoga nema, onda su tu labudovi, prekrasni ukrasi rijeke.
Vodeni put nas je vodio prema hidrocentrali, koja se nalazila nizvodno nekoliko kilometara od mjesta gdje smo ušli u rijeku. Veliki betonski objekat pregraðivao je rijeku, na prvi pogled zapreèavajuæi prolazak svima koji bi htjeli rijekom da krenu dalje nizvodno.
Nisam nikada bio na ovim djelovima rijeke. Ne poznajem prolaze, a niti hirove same rijeke. Stoga sam obratio pažnju na ostale, iskusnije, uèesnike regate i slijedio ih. Oni poznaju putove i naèine kako savladati hidrocentralu, samo ih se treba slijediti.
Za one koji namjeravaju u buduænosti krenuti ovim putom, prilažem ovu fotografiju nacrta terena i hidrocentrale, kako bi se lakše i bolje snašli na svojime putu.
Kao i svi uèesnici regate koji nisu išli kroz prevodnicu (uzgred, mogli smo i kroz nju iæi i proæi kroz hidrocentralu), krenuo sam i ja za svojim kanuom kojega sam gurao na kolicima.
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:31 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Tih, nešto manje od kilometra udaljenosti, lako se savladalo. Sa obilaznoga puta pucao je prekrasan vidik prema brani hidrocentrale. Moænoj graðevini od betona.
Na pogodnome mjestu ponovo uðosmo u rijeku. Iza brane je rijeka virovita, puno brža i moænija. Užitak æe biti njome ploviti dalje.
Mali osvrt iz daljine na hidrocentralu. Mora se paziti jer je rijeka jako brza i treba s pažnjom kontrolirati smjer plovidbe kanua. Uèesnici regate koji u kajacima plove nemaju toliko brige oko plovidbe jer su im plovila tako graðena da voda ne može niti da se zapljusne u unutrašnjost plovila.
Prije nego smo krenuli na plovidbu, predstavnici zemlje domaæina, Austrijanci, skrenuli su nam pažnju da se èuvamo hidroglisera i katamarana, jer su to vrlo brza plovila i ako se plovi plovnim putom, teško im se može stiæi skloniti sa puta. Na njih smo i te kako pazili za vrijeme cijele plovidbe. Naroèito ih ima na relaciji Bratislawa - Beè.
Na Dunavu sam uoèio i da se riba lovi križnicama, mrežama koje se potapljaju i brzo vade van. Tkav naèin ribolova vidio sam još na Muri i Dravi ali sa Maðarske strane rijeka. Navodno je u Hrvatskoj zabranjen.
Plovidbe je bila brza, kao i rijeka koja nas je nosila. Zahtjevala je konstantnu pažnju, motrenje površine, oprez sa mimoilaženjem brodova, obilaženjem prepreka koje iz vode vire, kao i izbjegavanje plovnoga puta. Sve to je tražilo i odreðene napore u veslanju.
Zanimljivo je bilo ploviti ispod mostova koji su služili samo za naftovode. u jednome trenutku kada se nalazite ispod most i gledate na obalu na suprotnoj strani rijeke, sam most èudesno izgleda.
Uz obalu Dunava nema baš puno vikendica kako bi se oèekivalo u blizini takvoga grada kao što je Beè. Ima ih raznih, veæinom omanjih, sa dobrom opremom u autonomiji proizvodnje potrebne energije, ali vjerujem i komfora koji u njima vlada. Vlasnici su vjerojatno željeli biti samostalni, neovisni o svemu, kako bi se mogli sa užitkom prepustiti miru koji uz rijeku vlada.
Vrijeme je lijepo, dan topao, rijeka brza, virovita, prekrasno za putovanje.
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:31 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-17-2012 00:32 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Daljine na rijeci i hirovitost vode plijene pažnju. Volio sam promatrati kako je brza voda, kakve sve virove radi, kako me nekada zna i zanijeti svojim virovima koji se iznenada pojave ispod kanua. Sve to èini plovidbu dinamiènijom i uzbudljivijom
Tokom puta doðe vrijeme i da se okrijepimo nekim toplim napitkom. Nema svuda ugostiteljskih objekata pa da u njih uðemo i naruèimo èaj, kavu . . . Na jednom stajalištu iskoristio sam svoju opremu i društvu priredio kapucino. Rekoše da je najbolji na ovome dijelu Dunava.
Nakon okrepe vodeni put rijeke poveo me dalje u prostranstva koje rijeka vjekovima savlaðuje. Gledam ih, divim im se i respektujem moæ prirode . Njena moæ se osjeæa kako u daljinama, tako i u samoj rijeci
Cilj današnj eplovidbe je grad Hainburg, èetrdeset kilometara nizvodno od Beèa. Brzina rijeke je uvjetovala da se relativno brzo savlada ta udaljenost. U daljini se vidi planina iza grada. Tu Dunav pravi krivinu oko grada i pred samim gradom je dosta brz. Rekoše nam da moramo biti oprezni.
Pogotovo se mora motriri rijeèni saobraæaj, poštivati meðunarodni propisi o plovidbi plovnim putom.
Ponekada uz obalu rijeke susretnu se predivne kuæe. Za velikih vodostaja znaju biti djelomièno polpavljene. Tada se na zidovima kuæe mogu naæi oznake do koje razine je bio najviši vodostaj i kada.
Promet dionicom Dunava koji plovimo je veoma živahan. Dobro pazimo na brodove koji plove kako bi izbjegli katamarane i hidroglisere, ali i valove koje stvaraju "bele laðe", veliki turistièki putnièki brodovi sa puno kabina, koje pogodne moæni strojevi stvarajuæi pri tome vrlo velike i neugodne valove,
Tokom plovidbe dolazi i do susreta sa drugim uèesnicima regate. Tada pozovemo jedno drugoga na piæence koje imamo u plovilu. Uvijek se naðe ponešto što bi se podjelilo sa prijateljima, malo poprièalo, pogostilo se i put se dalje nastavlja do iduæih susreta. Takvi susreti su mi najmiliji jer su spontani, srdaèni i puni ljudske topline.
Lagano pokušavamo usporiti plovidbu. Cilj današnje etape je blizu, a mi bi ipak još uživali u plovidbi. Tako to obièno biva kada smo blizu cilja. Radosni smo ali bi i dalje produžili plovidbu.
Polako prilazim mostu. Prekrasnom viseæem objektu koji povezuje dvije obale. Gledajuæi ga kakav je vitak pokušavam shvatiti princip gradnje. Kako je tolika kolièina materijala od kojega je napravljen povezana tako da nadsvoðuje rijeku koja je tu dosta široka?
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:33 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Prošavši ispod mosta, bijah pogošæen prekrasnim pogledom na grad. Ispred samoga grada Dunav radi krivinu. Na samoj krivini je vrlo brz i tu se treba dobro paziti. Pogotovo motriti da iza krivine ne doplovi kakav brzi brod.
Imajuæi sve savjete koje sam dobio na umu, upotrijebivši snagu mišiæa, snažno zaveslah u krivini da bi doplovio mjestu gdje se pristaje, gdje je kraj današnje plovidbe.
Polako se približavam mjestu gdje æu pristati, promatram što se zbiva ispred mene.Razgledam okolinu i procjenjujem na kojem se mjestu isplati postaviti šator.
Pred samim mjestom gdje izlazimo iz rijeke je gužva. Obièno tada se opustimo i polako èekamo na svoj red za izlazak iz rijeke. Ma kako se to èinilo lako, ali iz rijeke se ne može na svakome mjestu izaæi. Nije pogodno, a i oprema bi se oštetila kada bi to uradili nasilno. Zato strpljenje pred izlazak dobro doðe.
Nakon što doðe i moj red za izlazak iz rijeke, izaðoh, povukoh kanu daleko na obalu. Nakon toga popih pivce da sam sebe poèastim za prvi dolazak u ovaj grad. Potom se postavlja šator na odabranome mjestu, u šator postavlja prekrivaè, pa vreæa za spavanje. Kada je mjesto za noæenje sreðeno, sva potrebna oprema iskrcana, dolazi vrijeme i da se vidi kakav kazan se sprema za nas.
Staro vojnièko pravilo je da nakon toga obavezno treba uputiti kakav dobar kompliment kuharici, po moguænosti izmamiti osmjeh na njenome licu, fotkati se kada ima taj osmjeh i garant neæeš ostati gladan. Ima da ti u porciju nagrabi najbolji komad iz kazana.
Dok se veèera završava, polako se sakupljamo i preprièavamo današnje dogaðaje u plovidbi.
Za razliku od juèerašnje veèere u Beèu, ovdje nisu za nas škrtarili. Pripravili su pune sanduke maloga hljeba za sve . . .
. . . svojim izgledom, plijenio je poglede, ali i stvarao sline u ustima.
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:33 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Složno, kao braæa prihvatismo se ponuðenoga.
Za veèeru dobismo jelo od mesa, zelja i svega što je ukusno i slasno. Pojedosmo to u slast kao da nikada nismo jeli. Uz veèericu ide i pivica, onako da u grlu ispere masnoæa ako bi se nataložila.
U ugodnoj atmosferi, napunjenih želudaca i sa pivcem koje život znaèi, na terasi gdje nam je veèera pripremljena, zapoèesmo razgovore i druženja.
Nakon veèere odluèio sam da malo proðem gradom. Nedaleko mjesta gdje smo jeli ugledah trojicu neobièno odjevenih mladiæa. Poslije sam èuo da se radi o stolarima koji lutaju po svijetu, a izdržavaju se zaradom koju ostvare od usputnih radova koje izvrše na popravku stolarije kod ljudi. Navodno su i u Zagrebu bili.
Što reæi o Hainburgu, gradu do kojega sam doplovio kanuom iz Beèa. Gradu bogate povijesti i zbivanja?
Povjest tvrdi da su prvi doseljenici na podruèje grada bili Iliri i Kelti.Današnji grad je pored rimskoga naselja Carnuntum, koji je bio glavni u pokrajini Panoniji. Dvorac u gradu je izgradio car Henrik lll 1050. godine. Grad je imao dvoja vrata. Kroz jedna i ja uðoh u njega unatoè kiši koja se spustila i poèela nemilosrdno padati.
Grad je uredan, kuæe u starinskome stilu, dobro održavane.Prema popisu stanovnika iz 2001. godine ima 5651 stanovnika.
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:34 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Mada je gotovo sve bilo zatvoreno, iskoristio sam vrijeme da razgledam izloge . . .
. . . trgove . . .
. . . ulice . . .
U jednoj od ulica sretoh i gospoðu Evu, sa poèetka ove prièe.
Nakon kraæega obilaska grada, pomalo pokisao, vratio sam se u kamp. Kiša je sve uèesnike regate potjerala u šatore. Nema vani nikoga, nema uobièajene gužve, veseloga dovikivanja, žamora ljudi. Sve je tiho i mirno.
Vrijeme se pogoršavalo, kiša pojaèavala, a i nekakvi hladni vjetar se odnekale stvorio.
Zavukoh se i ja u šator iz kojega je pucao predivni vidik na Dunav.
Dok je vani poèinalo nevrijeme, dok je vjetar zavijao oko šatora, bacim posljednji pogled van, uvukoh se u vreæu za spavanje i prepustih rijeci snova koja brzo doteèe do mene, zahvati me i ponese prema novome danu.
- PLOVIDBA SE NASTAVLJA -
Molim Vas da se suzdržite od komentara sve dok prièa ne bude postavljena u cjelosti. Hvala
___________________________________________________________________
|
|
11-17-2012 00:35 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Sinoænje nevrijeme prohujalo je negdje pored nas prema Slovaèkoj. Kiša koja je padala samo nas je još više uspavala. Jutro je brzo došlo. U šatoru se èuju zvukovi grada koji se budi, kampa regataša koji pomalo oživljava, motori brodova koji porlaze rijekom naprežuæi se iz sve snage da savlladaju brzinu rijeke u uzvodnoj plovidbi.
Po ustajanju, a nakon jutarnje toalete, pristavih vodu da se zagrije za jutarnji napitak i doruèak.
Nakon doruèka prošetah se malo kampom da èujem novosti, vidim neke nove prijatelje ako su pridošli . . . Na parkiralištu pored kampa susretoh novopridošle prijatelje iz Srbije. Neke sam poznavao, ali veæinu nisam. Upoznasmo se. Žele ploviti rijekom do Beograda, a neki æe i dalje, sve ovisi o okolnostima koje iskrsnu.
Danas nemamo puno za ploviti. Do Bratislawe je svega 16 km rijekom, za što nam je potrebno svega dva do tri sata. Sitnica za rijekoplovce koji danima znaju držati tempo od preko pedesetak kilometara plovidbe dnevno.
Svojim lutanjem po kampu, vidjeh i ekipu iz Austrije kako uvlaèe dugi kanu u rijeku.
Poslije sam vidio da su donijeli još jednoga, a kasnije su se sa oba otisnuli rijekom. U svaki kanu stane po osmoro ljudi i moraju biti usklaðeni u veslanju. Na taj naèin su veoma brzi i stabilni na rijeki prilikom plovidbe.
Oni koji vole jutarnju plovidbu veæ su raspremili svoj logor, ukrcali se u kajake i krenuli rijekom dalje. Èudio sam se da im se tako žuri da što prije stignu u kamp sljedeæe etape. Mala razdaljina nije tražila žurbu niti neku posebnu brzinu.
Zanimljivo je bilo pratiti pogledom hidroglisere kako u punoj brzini savlaðuju krivinu rijeke gdje je voda jako brza. Naprosto su lebdjeli nad vodom stvarajuæi vodenu maglu iza sebe.
Nakon što sam prošetao kampom, porazgovarao sa nekim èlanovima regate, snimio nekoliko snimaka fotoaparatom, raspremio sam šator, potrpao sve stvari u prikolicu kombija kojim su nas pratili Janoš i Agnes, uzeo sa sobom samo ono što bi mi koristilo na putu, popio pivce i otisnuo se rijekom dalje. Malo odmakavši od grada, pažljivo sam okrenuo kanu na vodi i po posljednji puta uputio pogled prema gradu. Predivnom starom gradu na obali Dunava
Dunav je i dalje brz, virovit, traži oprez i pažnju u plovidbi. Dan topao, bez padalina, oblaèan. Idealan za plovidbu. Vjetra gotovo da i nema. Pogled naprijed me oèarava kako samim tokom rijeke, tako i sa prirodom kroz koju rijeka protièe.
___________________________________________________________________
|
|
11-18-2012 20:59 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Lagano održavam pravac plovidbe puštajuæi da me rijeka nosi brzinom kojom teèe. Ovakvim naèinom plovidbe plovio sam po rijeci Muri koja je brza i virovita. Samo se pravac kretanja održava ne pokušavajuæi veslanjem ubrzavati kretanje.
Rijeka me donese i do grada Devina, smještenoga na ušæu rijeke Morave u Dunav.Na brdu ponad grada vide se ostaci utvrde Devin Castle. Smještena iznad grada na liticama stijena, tvrðava je dominirala okolinom štiteæi ulaz u Devin vrata i braneæi nekada ulaz u Kraljevinu Ugarsku.
Samo ime Deva, oznaèava djevojku. Grad se prvi puta pominje u dokumentima iz 1237. godine pod imenom Villa Therbyn. Zanimljivo je da se u Devin i okolinu u XVI stoljeæu doselilo puno Hrvata koji su bježali pred Turcima. Tu su se udomaæili i može ih se i sada susresti.
Tokom hladnoga rata grad je bio unutar "željezne zavjese", dobro utvrðen kao granica sa kapitalistièkom Evropom. Nakon "Baršunaste revolucije" 1989. godine sve su utvrde demontirane i sada mu je slobodan pristup sa rijeke.
Grad se sada smatra kao predgraðe Bratislawe. Od nje se razlikuje zbog svoga ruralnoga karaktera. Za velikoga vodostaja rijeke zna biti djelom potopljen vodama Dunava i Morave. Nisam pristajao uz grad. Ostavio sam to za neki drugi puta, da ga razgledam, posnimim i možda koju prièu o njemu napišem.
Vodeni put ide dalje. Plovidba je ugodna, raspoloženje na nivou. Svakoga trenutka pružaju se novi pogledi prema okolini koji odmaraju oèi.
U vremenu dok je Dunav normalnoga vodostaja izgleda miran, pitom, krotak, ali tragovi porušenih stabala uz obalu svjedoèe o njegovoj rušilaèkoj æudi kada naraste, kada podivlja i u svome rušilaèkome pohodu obara sve pred sobom. Za nepovjerovati je da bi takav mogao biti.
Na Slovaèkoj strani rijeke nižu se predivne pješèane plaže. Kao stvorene da se na njih pristane, malo prošeæe, pa i okupa u rijeci. Odluèio sam da pristanem na jednu takvu plažu.
Ubrzo dobih i društvo. Pridružili su mi se prijatelji iz regate željni malo sunca koje je zasjalo. Sjedosmo na pijesak plaže, zapoèesmo prièe. Kasnije i neko piæence pronaðosmo za sebe.
Nakon podužeg odmora krenusmo dalje. U daljini se nadzirala Bratislawa. Stara utvrda sagraðena na vrhu brda dominirala je okolinom. Predivno ju je vidjeti sa rijeke iz daljine.
___________________________________________________________________
|
|
11-18-2012 21:00 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-18-2012 21:00 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-18-2012 21:01 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Prije veèere, nakon što smo svi pristigli u kamp, smjestili se i utaborili, domaæini iz Slovaèke zaželješe nam toplim rijeèima dobrodošlicu. Malo su nas upoznali sa Slovaèkom, gradom Bratislawom, kajak kanu klubovima, aktivnosti ljudi na rijekama.
Pažljivo smo ih slušali pokušavajuæi shvatiti sve što su rekli, upamtiti podatke koji su zanimljivi, èuti savjete za dalje.
Neki su se malo i opustili prepuštajuæi se snovima o plovidbama, dok su drugi snosili teškoæe tih snova.
Zanimljiv mi se uèinio kolega iz Austrije sa svojim ruènim radom, majicom oslikanom rukom na tematiku regate. Ne znam da li je krenuo od izvora Dunava i da li æe njima iæi do ušæa, ali sama majica govori koliko je duga ta regata.
U krugu kampa ugledao sam i "pravi" indijanski šator, èesto susretan u kaubojskim filmovima. Svojim izgledom privlaèio nam je pažnju i mnogi smo u njega zalazili.
Nakon dobrodošlice na redu je bila veèera kojom nas je domaæin poèastio.
Uz veèeru, na moje veliko razoèaranje, dobismo i vodu. Hej vodu! No osoba od koje smo je dobili ipak je ublažila šok prouzrokovan vodom, da ne kažem "vodeni šok".
Hrana je bila vrlo ukusna i obilna. U slast smo je pojeli, ali ne i zalili. No to æemo kasnije sa žarom uraditi drugom vrstom tekuæine.
___________________________________________________________________
|
|
11-18-2012 21:02 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-18-2012 21:03 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-18-2012 21:03 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-18-2012 21:04 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
Osvanuo je novi dan. Za uèesnike regate tretira se kao slobodan dan. Ne plovi se, odmara se, a oni koji veæ duže vremena plove u regati sreðuju si opremu, peru rublje, popunjavaju zalihe, ili se jednostavno izležavaju i prošetavaju kampom. Neki odlaze u obilazak grada.
Jutro sam zapoèeo sa pripremom doruèka. Pripremam ga u kanuu jer mi je tamo najlakše, a i imam klupice koje se dobro daju iskoristiti kao stol. Raskoš korisnoga prostora.
Nakon obilnoga doruèka sakupilo se društvance i krenusmo u grad, preko rijeke. Ovoga puta nisam išao preko najbližega, staroga željeznièkoga mosta, veæ sam produžio dalje pored gradske plaže na Dunavu.
Plažu su Slovaci opremili prekrsanim djeèjim igralištem. . .
. . . ležaljkama za odmor odraslih . . .
. . . vježbalištu na kuænim biciklima . . .
i još štošta lijepoga vidjeh na toj plaži. Toliko me dojmila da æu o tome jednu posebnu prièicu napisati. Zadivio me red i èistoæa u okolišu i na plaži.
Put produžismo do suvremenoga mosta koji me je dojmio svojim neobiènim izgledom. Sada se zove Novy most, a nekada, u socijalizmu, Most Slovaèkog narodnog ustanka. Graðen je 5 godina, od 1967. pa do 1972. godine, impozantnih dimenzija. Dužina mu je 430 metara. Na desnoj strani rijeke, na poèetku mosta nalazi se restoran na visini od 84 metra do kojega se dolazi dizalom, a podsjeæa na NLO.
Nisam išao u restoran, ali pogled na njega ispod mosta je predivan.
S druge strane mosta u jednoj slastièarnici osvježih se odliènim kolaèem od oraha, èokolade, maka i ne znam èega sve još u njemu nema. Spada u posebnost ponude, ali sam mu ime na žalost, zaboravio. Za preporuèiti je.
Bratislawa je glavni grad Slovaèke, rekoše da ima oko 460.000 stanovnika, udaljen od Beèa oko 60 km, a granice grada granièe s Maðarskom i Austrijom. Tragovi iz povijesti kazuju da je na tim terenima život postojao i 5.000 godina p.n.e. što spada u razdoblje mlaðeg kamenog doba.
___________________________________________________________________
broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane Olimp dana 11-24-2012 u 19:49.
|
|
11-24-2012 19:46 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-24-2012 19:49 |
|
Olimp
rodjeni
Poruka: 753
Location: Zagreb
pokretac teme
|
|
|
11-24-2012 19:50 |
|
|
|
|
|