PIB
SexNepoznat
Poruka: 14
|
|
Hercegovaèki rodovi i njihova starina |
|
Kako se veæ duže vremena bavim genealoškim istraživanjem Hercegovine(kao amater; struka mi je britanska povijest), pa rekoh da podijelim s forumašim ovdje. Ako vas što zanima, pitajte. Molim samo da se navede prezime, vjera, i mjesto u kom je roðen djed ili otac forumaša. Kako imam veliki broj knjiga, èlanak, crkvenih matica, sudskih protokola, popisa, pokušat æu odgovoriti što bolje mogu.
Kao primjere, stavljam ispod tri svoja istraživanja. Po jedno za svaki od naroda.
|
|
11-20-2013 02:04 |
|
PIB
SexNepoznat
Poruka: 14
pokretac teme
|
|
Tvrtko Kanaet u svom djelu o Podvelešcima navodi da se Husniæi, Fazliæi i Zlomušice smatraju za „jedno bratstvo,“ tj. da su Husniæi i Fazliæi ogranak Zlomušica. Ako je ovo istina, zajednièki predak ovih rodova je morao živjeti dosta davno, jer se još 1731. godine u Banjdolu spominje Abdulah Husniæ. Iste godine spominje se u Banjdolu i Abdulmumin Husniæ, a godinu dana kasnije u istom selu je zabilježen Ramadan Husniæ. Iz upisa vjenèanja u Banjdolu koji je zabilježen u protokolima šerijatskog suda u Blagaju, znamo i da je ovaj Ramadan sin navedenog Abdulmumina. Zanimljivo je da se prezime Husniæ pojavljuje u Banjdolu gotovo 50 godina ranije no prezime Zlomušica, što navodi na pomisao da je prezime Husniæ starije od Zlomušica, a ne obratno. Kanaet navodi i jednu tradiciju koju je èuo u rodu Zlomušica da je starije prezime ovog roda bilo Ivaniševiæ. Tradiciju bi mogli odbaciti kao neutemeljenu da nije jednog zapisa iz 1730. u protokolima blagajskog šerijatskog suda. U tom zapisu hercegovaèki valija Rustem-paša nareðuje blagajskom kadiji da pošalje vojnike kako bi uhapsili Memiju Ivaniševiæa iz Podveležja. Rizvan Ivaniševiæ, sin Halila, spominje se kao terzija u Mostaru 1755. godine. Kako ovog prezimena kasnije nema u Podveležju, a Zlomušice se prvi put pojavljuju tek 1776., èini se da bi tradicija o porijeklu Zlomušica mogla imati uporište. To još uvijek ne dokazuje da su Husniæi u srodstvu sa Zlomušicama, ali je moguæe da su se i Husniæi prezivali Ivaniševiæ i da su dobili novo prezime ranije od Zlomušica.
broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane PIB dana 11-20-2013 u 02:06.
|
|
11-20-2013 02:04 |
|
PIB
SexNepoznat
Poruka: 14
pokretac teme
|
|
Uvjerljivo najèešæe prezime meðu stolaèkim Hrvatima. Gledajuæi ukupno stanovništvo, svaki osmi Hrvat u opæini Stolac se 1991. godine prezivao Raguž. Ukupan broj nositelja ovog prezimena u opæini je bio 740. Najviše ih je bilo u samom gradu i Kruševu, a bar jedan Raguž je živio u 15 razlièitih stolaèkih sela. Njihov broj je zaèuðujuæi tim više što ih 1792. godine u stanju duša župe Dubrave ima samo u Višiæima i Reèicama, dakle u onom dijelu župe koji danas spada pod opæinu Èapljina. U današnjoj stolaèkoj opæini ih te godine nema. U stolaèki kraj, Raguži dolaze iz dva pravca. Jedni iz Rièica i Domanoviæa kod Èapljine stižu u sela sjeverozapadno od Stoca, a drugi dolaze iz neumskog Hrasna na jug opæine Stolac.
Svi Raguži u istoènoj Hercegovini su iste starine i porijekla, a izvorna matica im je selo Strmica u Popovu, odakle su raselili po drugim dijelovima Hercegovine. U maticama krštenih te župe se 1713. godine spominje krštenje Vidaka, sina Mitra Raguža iz Strmice. Ovaj Mitar se spominje i 1711. godine kao kum na jednom vjenèanju, ali je tad upisan kao Mitar Veselièiæ. Iz ovog i drugih upisa u maticama, vidimo da je starije prezime Raguža Veselièiæ. Prezime Raguž su dobili po talijanskom imenu za Dubrovnik: Ragusa. Njihovo prezime nam govori i da su doselili s podruèja Dubrovaèke Republike, što potvrðuju mnogi zapisi prezimena Veselièiæ na njenom prostoru. 1498. godine se u dubrovaèkom selu Mravinca spominje osoba s prezimenom Veselièiæ. Kako se Strmica nalazi manje od pet kilometara zraènom linijom sjeverno od Mravinaca, moguæe je da su Raguži upravo iz Mravinaca doselili u Strmicu. Kako se na stanju duša sela Mravince iz 1786. godine prezime Veselièiæ ne spominje, možda su upravo u meðuvremenu svi Veselièiæ odselili u Strmicu.
|
|
11-20-2013 02:13 |
|
Boza
moforaja
Poruka: 4600
Location: ni na nebu ni na zemlji
|
|
Pozdravljam tvoje namjere da svoja saznanja o porijeklu naroda u Hercegovini podjelis sa Forumasima
Predlazem ti da u pocetku obradis najbrojnije familije po pojedinim hercegovackim regijama
Krenes od Konjicke regije,pa onda Bjelopoljska nahija,Dolina Neretve,Blagajsko-Podveleska nahija,Stolacka regija,
Zapadna Hercegovina,Istocna Hercegovina
Po nekim narodnim predanjima i obicajima koje su zadrzali,vecina istocno-hercegovackih familija vuce porijeklo iz
Crne Gore ,dok vecina zapadno-hercegovackih familija vuce korijene iz Dalmatinske Zagore
Logikom zdravog razuma,iznosim tezu da su vjerska opredjeljenja imala veliki uticaj na formiranje i betoniranje
hercegovackih nacija ,pa vjerujem da ces ti argumentima dokazati ovo moje razmisljanje
|
|
11-20-2013 09:58 |
|
PIB
SexNepoznat
Poruka: 14
pokretac teme
|
|
Pravo dobra tema
Mene interesuje familija Bajgoric,pa kad dodjem na red
Iz Dabrice, pretpostavljam. U protokolima šerijatskog suda u Stocu, zabilježen je 1791. godine neki Salih Bajgoriæ. Salih, sin Ishaka Bajgoriæa, zabilježen je kao èlan terzijskog esnafa u Mostaru 1755. godine.
U Hotnju kod Neuma postoji nekoliko toponima koji se zovu po ovom rodu (Bajgoroviæa ograda i Bajgorovina) pa se èini da je netko od njih morao posjedovati zemlju u tom selu, valjda u vidu èifluka.
Zanimljivo je da na Kosovu postoji selo Bajgora, koje se nalazi sjeveroistoèno od Mitrovice. Selo je albansko, a kako se ne pojavljuje pod tim imenom u ranim turskim popisima Kosova, izgleda kao da su možda Albanci donijeli to ime. No, kako kod Bajine Bašte postoji selo Obajgora, ne bih se usudio nagaðati o tom je li Bajgora albansko ime ili ne. Lingvist Domagoj Vidoviæ za prezime Bajgoriæ tvrdi da je došlo od albanske rijeèi baiga koja oznaèava balegu, ali opet nisam siguran da je to istina. Èini mi se da bi prije bilo od toponima Bajgora, koji je mogao postojati i na više mjesta osim Bajine Bašte i Mitrovice.
|
|
11-20-2013 23:29 |
|
|
|
|
|