|
|
Prošlost zapadnohercegovaèkih Miliæeviæa se može pratiti do sredine XVIII stoljeæa. Postoje dvije grane. Jednoj je matica Broæanac kod Posušja a drugoj Brotnjo. 1742. godine, biskup Pavo Dragièeviæ nalazi 9 domaæinstava Miliæeviæa u posuškom kraju i jedno na Duvnu, koje je jamaèno doselilo iz posuškog kraja. U župi Brotnjo nalazi domaæinstva Grge i Peje Miliæeviæa u Ograðeniku i domaæinstvo Mate Miliæeviæa u Slipèiæima. U župi Mostar ima kuæa Stipe Miliæeviæa u Jasenici. On ili njegov otac/djed je doselio iz Brotnja. Prije 1742. nemamo spomena Miliæeviæa. Zanimljivo je da je 1742. u posuškom kraju živjelo toliko Miliæeviæa, a da ni jedan od njih nije prešao u Imotsku krajinu 1717. kad su ovu Mleèani uzeli Turcima i naselili Hercegovce s druge strane granice. Tu ne raèunam Milièeviæe koji i danas žive oko Imotskog i koji su Srbi i nisu u srodstvu s Hrvatima Miliæeviæima.
Kako nemamo dokumenata prije 1742., nije jasno jesu li posuška i broæanska grana Miliæeviæa u kakvom srodstvu. Etnograf Vlajko Palavestra u svom opisu Miliæeviæa koji žive u Rakitnu kod Posušja misli da vjerojatno jesu istog porijekla. On misli da su posuški Miliæeviæi doselili iz Ograðenika, i da se selo Broæanac upravo i zove po njima. U nedostatku starijih pisanih dokumenata, ovo bi mogla rasvijetliti moderna genetika. Kad bi se dalo testirati DNK 2-3 osobe iz obje grane Miliæeviæa, moglo bi se vidjeti jesu li u srodstvu.
Evo, dobih i ja na pp za svoje - don Frane Miliæeviæ i Ivan Aziz Miliæeviæ ! 
PIB - fala ! 
___________________________________________________________________
Moj Mostare ko ti lomi grane,
ko zavadi mostarske jarane,
ko to tebi istoriju piše,
ko to želi da te nejma više.
|
|
 11-23-2013 13:37 |
    |
PIB
SexNepoznat
Poruka: 14
pokretac teme 
 |
|
Šuta - Kokorina - Bošnjaci
Geograf Tvrtko Kanaet je prije 70-ak godina istraživao Podveležje, i piše da su mu Šute iz Kokorine prièali da su njihovi preci doselili iz sela Hrušta s druge strane Veleža, u nevesinjskoj opæini. Ja nisam siguran u pouzdanost ove tradicije, i èak što više, osporio bih je. Niti je prezime Šuta postojalo u nevesinjskoj opæini 1991. godine, niti koje slièno prezime, niti sam uspio naæi ikakav spomen ovog prezimena u turskim dokumentima vezanim za nevesinjski kadiluk.
S druge strane, prezime Šuta je vrlo èesto u Domanoviæima i Oplièiæima. Tamo ih ima mnogo više nego u Podveležju. Kako se u Kokorini Šute ne spominju u dokumentima iz XVIII stoljeæa, jasno je da su doseljenici, a onda najlogiènije izgledaju Dubrave kao mjesto porijekla. I zbog blizine, i zbog tog što se Šute neprestano spominju u tom kraju. Tako je 1774. stanovnik Domanoviæa neki Ibrahim Šuta. Osman Šuta se bilježi u Lokvama 1789. godine. U isto vrijeme u Oplièiæima živi Mustafa Šuta.
Još ranije se prezime bilježi u obliku Šutiæ. Tako 1731. godine Šaban Šutiæ iz Rotimlje jamèi pred sudom za svoje sinove. Slijedeæe godine je na jednom vjenèanju u Stanojeviæima svjedok neki Omer Šutiæ. Ne piše iz kojeg je mjesta, no s obzirom da se po velièini miraza može vidjeti da su i mladoženja i mlada siromašni, mora da je ili iz Stanojeviæa ili jednog od susjednih sela.
U svakom sluèaju, oèito je da Šute žive u okolici Mostara veæ 300 godina, i to pod istim prezimenom. Doseljavanje u Kokorinu je imalo karakter lokalne migracije. Sva sela koja sam spomenu su u nekom krugu od 20-ak kilometara.
|
|
| 11-23-2013 20:32 |
|
PIB
SexNepoznat
Poruka: 14
pokretac teme
|
|
Abaza - Zijemlje - Bošnjaci
Prezime Abaza skoro sigurno dolasi od imena Abas/Abaz. Senad Agiæ u knjizi "Muslimanska lièna imena" navodi da dolazi iz arapskog jezika i da oznaèava strogog, oporog èovjeka. Kaže da spada u grupu imena koja su se izvorno davala djeci da ih se zaštiti od zlih duha. Sliènost prezimena Abaza s imenom jednog od kavkaskih naroda je èista sluèajnost.
Abaze u Zijemlju su ne samo star rod, veæ i najugledniji u selu. U zaseoku Kušiæi koji je na ovoj karti obilježen crvenim, postojala je do 1922. džamija.
http://s18.postimg.org/cytouzau1/image.png
Imamska i hatibska dužnost u ovoj džamiji se kroz nekoliko stoljeæa prenosila unutar obitelji Abaza. U arhivu muzeja Hercegovine u Mostaru postoji jedan turski berat koji je izdan u Carigradu poèetkom oktobra 1740. godine. U njemu se navodi da je neki Mahmud do tada bio imam džamije, no kako je on umro, na tu dužnost se postavlja izvjesni Salih. On se na poleðini ovog dokumenta imenuje samo kao Salih, no veæ njegov naslijednik je zapisan kao Mehmed Abaza. Služba se u ovoj džamiji prestala vršiti 1875. godine, a zadnji imam je bio Mustafa Abaza. Da su Abaze bili obrazovan i mualimski rod, vidimo iz èinjenice da su Abaze vršili imamsku dužnost i u drugim džematima. U Pijescima je u XX stoljeæu imam bio Halil Abaza, na Bivoljem Brdu Abdulah Abaza, u Podgoranima Halil Abaza.
No, nisu svi Abaze slijedili vjerske pozive. Tako 1755. godine nalazimo braæu Ahmeda i Osmana Abazu, sinove Mustafine, kao terzije u samom gradu Mostaru.
|
|
| 11-23-2013 20:33 |
|
|
|
  |
|
... bitte warten !
