|
Halimiæ
U Rièini je 1833. zivio Alija, a 1870. godine sin mu Ibrahim Halimiæ. Po ovoj porodici jedan sokak u Ricini iza hotel Bristola koji ide do desne obale Neretve, zove se i danas Halimica ulica. Negdje na podrucju Ricine nalazio se je 1871. godine i sokak Mehmed-age, telala.8
Haljevac
Na Carini su 1755. godine zivili slijedeci Haljevci koji su po
zanimanjubili terzije: Abdulah, Ibrahim, Ismail i Mustafa, sinovi Salih-
begovi, Alija, sin Mustafin, Alicelebija, sin Salihbegov i Mehmed, sin hadzi Muhamedov. Ovdje su od polovine 18. do konca 19. stoljeca
zivili Haljevci: Alija i Mehmed 1763. Ibrahim 1786., Abdulah 1790.,
Alija 1793., Salih, sin Huseinov 1834. i Ali ef. sin Abdulahov 1878.
godine koji je bio jedan od voða buntovnika koji su se borili protiv ulaska austro-ugarskih trupa u Mostar 1878. godine. Fatima Haljevac
(hodza Haljevkusa) drzala je koncem 19. i pocetkom 20. stoljeca zenski mekteb u svojoj kuci, u Haljevcevoj ulici.9 Po ovoj porodici
je jedna ulica na Carini, spram Roznamedzine dzamije nosila do 1946. godine naziv Haljevcev sokak, sada ulica Huse Maslica. Od ove
porodice danas niko ne zivi u Mostaru.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
11-16-2014 16:15 |
|
|
Voljevica (Silahdareviæ)
Voljevice su starinom iz Podvelezja doselili pred vise od 250 godina. U Mostaru su 1755. godine zivile Voljevice: Ibrahim, sin Omer basin koji je po zanimanju bio terzija. Ali ef. 1767., Ali-aga,
blagajski i mostarski prvak (ajan) 1802. do 1813., hadzi Muhamed ef., Salih ef. sin Mustafin i Omer ef. 1839., Husein ef. i Vejsil ef. 1885. i hadzi Ibrahim ef. (umro 1941.) koji je vise od 30 godina bio imam Koski Mehmed-pasine dzamije. Muhamed ef. Voljevica bio je poznat pod imenom Hodza koja se titula davala ucenim ljudima. Rahmetli Husaga Cisic (1879.-1956.) mi je za nj pricao da je pisao kroniku
dogadaja Mostara koja se je zagubila.
Sadik Voljevica, sin Ibrahimov prepisao je 1856. jedno djelo iz
islamskog prava i 1857. godine djelo Beharistan od Abdurahmana Dzamie koji se rukopisi nalaze u orijentalnoj zbirci Provincijalata
hercegovackih franjevaca (R-100 i R-110). Prepisani su lijepom arapskom kaligrafijom.
Neki clanovi ove porodice bili su silahdari (sluzbenici koji se brinu o cuvanju i odrzavanju oruzja) hercegovackog vezira i valije
Ali-pase Rizvanbegovica (1833.-1851.) pa se u izvorima spominju
pod prezimenom Silahdar i Silahdarevic. U periodu od 1834. do 1872. godine u Mostaru su zivili slijedeci Silahdarevici: hadzi Ibrahim
1834., Osman-aga 1841., Mustafa-aga 1850., Ibrahim i Mehmed, sinovi Osmanovi 1862. godine.26 Jedan sokak u Starom gradu gdje su oni stanovali zvao se je do 1946. godine Voljevicin - Silihdarevica - Siliftarevica sokak, sada ulica Brace Balaca. Voljevice i danas zive
u Mostaru dok je uspomena na Silahdarevice - Siliftarevice gotovo potpuno iscezla iz sjecanja i najstarijih Mostaraca pa cak i Voljevica.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
11-16-2014 16:20 |
|
|
Vjerujem da ce se javiti neko od raje ciji su se djedovi naselili u Mostar iz Gacka i potvrditi ili opovrgnuti tezu da
vecina Gacana vuce korijenje iz Herceg Novog i Niksica
Prema istorijskim spisima intenzivnije iseljavanje Muslimana iz Herceg novog i okolnih dijelova je zapoæelo nakon osvajanaj Herceg novog od strane Mleèana u drugoj polovici 17 stoljeæa i putevi su vodii u unutrašnjost prema Bileæi i Gacku a odatle prema Stocu, Blagaju i Mostaru.
MUSLIMANSKE PORODICE U STOCU I OKOLINI1
Ovdje donosimo spisak muslimanskih porodica koje su od prvih dana turske vladavine zivjele u Stocu i okolini. Spisak je
nepotpun jer je sastavljen na temelju podataka iz izvora koji datiraju od polovine 18. stoljeca i koji su samo fragmentarno sacuvani. Kad
je pocela i kako je tekla islamizacija u ovom dijelu Hercegovine nije poznato. Prvi muslimani u Stocu i okolini bili su, sigurno, osvajaci, janicari i spahije, ali se ne zna da li su oni bili iz nasih krajeva iii stranci (Turd). Na ovom podrucju su u predtursko doba zivjeli bogumili sto svjedoce brojni srednjevjekovni stecci koji su se do danas u ovom kraju ocuvali. Historijski je utvrdeno da su oni dragovoljno i bez icije prisile prelazili na islam. To potvrduju i neka muslimanska prezimena iz stolackog kraja koja su krscanskog porijekla (Ivankovic, Obradovic, Tomic).
Prva dzamija u Stocu (Careva) sagradena je 1519. godine, sto
govori da je ovdje prije ove godine bila formirana neka muslimanska zajednica.
Broj muslimanskih porodica povecao se doseljavanjem muslimana iz Herceg-Novog, Risna i drugih primorskih mjesta
kada su Mlecani u drugoj polovini 17. stoljeca ove krajeve konacno
osvojili od Turaka. Uskoci, morlaci i hajduci iz Dalmacije i Crne Gore stalno su napadali na muslimanska naselja u Popovu, okolini.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
11-16-2014 16:40 |
|
|
Kad su Turci-Osmanlije zauzeli Mostar ne zna se tacno. Blagaj
je pao u njihove ruke 1466. pa je i Mostar, sigurno, zauzet naredne iii
najkasnije 1468. godine. Njega su zauzele cetebosanskog sandzakbega
Isa-bega Ishakovica.
Turci-Osmanlije su donijeli u nase krajeve, ne samo novu vlast
nego i novu vjeru islam. Kad je pocela i kako je teklo sirenje islama na
podrucju Mostara i blize okoline nije poznato, jer ova tema nije joS sa
istorijske strane potpuno ispitana i naucno obradena. Sigurno jejedino
da su prvi muslimani u Mostaru i drugim mjestima Hercegovine bili
osvajaci-janjicari i spahije sto se moze dokazati na temelju sumarnih
i poimenicnih popisa sandzaka i Vilajeta Hercegovine. Mostar je
1477. godine imao devetnaest porodica i jednog neozenjenog zitelja
i svi su bili krscani.
Godine 1519. ovdje je zivilo 75 krscanskih i 19 muslimanskih
porodica.3 Po zauzecu Mostara Turci su odmah u malu tvrdavu koju
su zatekli uz Stari most smjestili svoju posadu s dizdarom na celu. Prvi
dizdari mostarske tvrdave bili su iz porodice Lakisica ciji je predak,
kako predanje kaze, dosao ovdje iz Konje u Maloj Aziji i za vrsenje ove
duznosti dobio timar oko sedam km juzno od Mostara. To se mjesto
po njima od tada zove Lakisevine. Lakisici su od prvih dana Turske
vladavine vrsili duznost dizdara mostarske tvrdave i nasljedno drzali
kljuceve kula oko Starog mosta i zatvora.4 Od starih Lakisica sam cuo
da i danas u Konji zive njihovi rodaci koji se prezivaju Lakse.
U poimenicnom popisu sandzaka Vilajeta Hercegovine iz 1477.
godine upisani su sljedeci posadnici mostarske tvrdave: Madzar
Hamza, dizdar, Musa, dizdar, Hamza, fakih i imam i posadnici: Ismail i Karadza iz Trnove, Mahmud iz Gumuldzine,
Senkur iz Plovdiva, Mahmud iz Krusevca, Ahmed, Jusuf, Hamza, Sarudze i
Sirnerd iz Nisa, Hizr i Iijas iz Sereza, Ahmed i Karadza iz Smedereva,
Iijas i Sirmerd iz Moreje, Alija iz Sofije, hamza iz Vranja, Karadoz iz
Crnovila, Jusuf i Sirmerd iz Novog Brda, Arnaut Karadza, Madzar
Skender, Baramlija i Jusuf, sinovi - Ahmedovi i oni za vrsenje vojnih
duznosti u tvrdavi uzivali timare u selima oko Mostara.
Ne zna se samo ko je od njih ovdje koloniziran i stalno se
nastanio, a ko je opet prekomandovan u drugu tvrdavu. Bilo je
sigurno i jednih i drugih.
Pored tvrdave Mostar i njene posade na podrucju Vilajeta
Hercegovine postojale su u isto vrijeme tvrdave u sljedecim mjestima:
Blagaju, Pocitelju, Ljubuskom, Klobuku, Kljucu, Rogu, Milesevu i
Samoboru. U svim ovim tvrdavama posadnici su bili muslimani koji
su kao osvajaci dosli sa strane, iz mjesta: Aladzahisara, Anadolije,
Beograda, Bosne, Custendila, Dimotike, Drame, Dubice, Janbola,
Janjine, Kratova, Lesnice, Mentese, Nagoricana, Nikopolja, Novog
Pazara, Ostrovice, Prilepa, Radomira, Samobora, Samokova, Skoplja,
Soluna, Strumice, Sehirkoja, Tetova, Timurhisara, Toplice, Trepce,
Trikale i Vidina.6
Sirenje islama na podrucju Mostara i Hercegovine trajalo je svo
vrijeme Turske vladavine. Mnogi su u prvim danima na islam prelazili
iz cisto spekulativnih razloga tj. da bi sacuvali svoje posjede i stecene
privilegije. Domaci stanovnici-bogumili masovno su na islam prelazili
zato sto su ih kao jeres progonili ugarski kraljevi i Katolicka crkva.
Medu svjedocima Cejvan Cehajine zakladnice iz 1554. godine
upisana su i sljedeca deseterica: Musa halifa, Hidr, Hurem, Mehmed,
Ferhad, Pervan, Behram, Ahmed, Mesih i Bali.
Da bi prikrili svoje krscansko porijeklo svi su na sudu izjavili da su sinovi Abdulahovi
tj. Bozijeg roba sto je kadija u vakfiju upisao. U prvim danima
islamizacije pa i kasnije ovo su praktikovali mnogi koji su na islam
prelazili. Ova deseterica su svakako bili odabrani gradani jer su vakfije
uvijek i svugdje potpisivali najugledniji ljudi jednog mjesta.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
11-18-2014 16:52 |
|
Boza
moforaja
Poruka: 4600
Location: ni na nebu ni na zemlji
pokretac teme
|
|
Stare vlaske hercegovacke porodice
Hercegovinu,odnosno Humsku zemlju su nekad naseljavali stari iliro-romanski rodovi,vlaske familije koje su vremenom
postajale pravoslavne,muslimanske ili katolicke,odnosno u zadnje vrijeme bosnjacke,hrvatske i srpske
Baletici,Balorde,Benderi,Basare,Bilbije,Bobani,Bogdanovici,Brajkovici,Bursa
ci,Grizelji,Kalabe,Kapori,Kozuli,Njegosi,
Obradovici,Ostojici,Palavestre,Plavsici,Principi,Prlici,Ratkovici,Shagolji,
Seselji Solaje,Vlasici,Vlahovici,Vuksici,Vojnici
Zezelji,Zunguli,Zuzuli
Vlasi Mirilovici odnosno Milardovici ,Opijaci i Jazvini poticu od srednjovjekovnog vlaskog bratstva Kapor iz bileckog
kraja
|
|
12-04-2014 15:43 |
|
|
|
|
|