Boza
moforaja
Poruka: 4600
Location: ni na nebu ni na zemlji
pokretac teme
|
|
Hriscani i muslimani u starom Mostaru sa istim prezimenom
Arapovic,Babic,Bajalo,Bajat,Bajic,Bashic,Berak,Bic,Bilic,Bosnjak,Brankovac,
Brkan,Brkic,Budimlic,
Bukvic,Buric,Cholak,Cholic,Chavar,Chosic,Chupina,Delic,Dilkic,Divljan,Domaz
et,Dropo,Dubljevic,
Dubravcic,Dugonja,Dumpor,Elez,Erbez,Glavina,Golic,Grabovac,Hadzovic,Ivanise
vic,Ivankovic,
Jahura,Jonic,Kadijevic,Kebo,Klaric,Kokotovic,Komadina,Kopcic,Kosovic,Kovac,
Koza,Kuduz,Lalic
Lisica,Maric,Martic,Milankovic,Milic,Milicic,Muratovic,Pasalic,Pejak,Penava
,Pokrajcic,Popovac,Puce
Raic,Salatic,Sladoje,Sliskovic,Shantic,Shkoro,Tarhana,Terzic,Tausan,Topalov
ic,Tuta,Vucicevic,
Vuchjak,Vukicevic,Zec,Zuljevic
|
|
06-07-2014 10:21 |
|
|
Nisam znao gdje da postavim pa kontam može ovdje
MOSTARCI ŽELE OBNOVITI HADŽIJSKU SOFU
Sunday, 09 November 2014 17:07
U današnjem mostarskom naselju Tekija nekad se nalazili Èelebiæa džamija, tekija i mesdžid Ali-paše Rizvanbegoviæa. Sva tri objekta porušena su oko Drugog svjetskog rata, a uspomenu na njih saèuvala se u imenu gradskog kvarta
- Dva udruženja graðana u Mostaru „Tekija“ i „Sinovi Mahale“ ovih dana pokrenuli su inicijativu za obnovu Hadžijsku sofu u naselju Tekija. Predsjednik Udruženja „Sinovi Mahale“ Dževad Bašiæ o razlozima koji su ih motivirali istièe potrebu oèuvanja sjeæanja na kulturnu baštinu po kojoj je Mostar bio prepoznatljiv.
„Prije 30 do 40 godina u ovom dijelu grada napravljeni su velike stambene zgrade i vrtiæi, a porušeni su vjerski objekti. Može se desiti da u naredih deset godina nekom na um padne da pravi neke druge objekte. A i dolaze nove generacije koje nemaju tog sjeæanja. Ako nema pisanog traga i vidljivog traga izgubit æe se svaki spomen o ovom vrlo vrijednom kulturno historijskom objektu. U projekt æemo uæi vrlo ozbiljno i razgovarat æemo sa Islamskom zajednicom da i oni ovaj objekt uvrsti u liste prioriteta obnove“, za Anadolu Agency (AA) rekao je Bašiæ.
U današnjem mostarskom naselju Tekija nekad se nalazili Èelebiæa džamija, tekija i mesdžid Ali-paše Rizvanbegoviæa. Sva tri objekta porušena su oko Drugog svjetskog rata, a uspomenu na njih saèuvala se u imenu gradskog kvarta. Od svih objekata muslimanske baštine rijetki Mostarci su jedino znali za turbe Habibe hanume Stoèeviæ koje se veæ decenijama nalazi u ruševinama. Za lokalitet Hadžijske sofe, koji se na svu sreæu saèuvao, skoro niko. Jedan od rijetkih koji je znao gdje se nalazi taj lokalitet, za kojeg se pretpostavljalo da je davno nestao ispod velikih stambenih zgrada, je predsjednik Upravnog odbora Udruženja graðana „Tekija“ Fadil Pandur. Na osnovu njegovih saznanja ova dva Udruženja su se ujedinila u još jednoj vrijednoj graðanskoj inicijativi. Obnoviti hadžijsku sofu i ako se mogne uz to i turbe Habibe Stoèeviæ.
„Za Hadžijsku sofu znam od 1970. godine kada je jedna stara žena iz Bosne došla ispred naše zgrade i na platou klanjala. Moja rahmetli majka je vidjele i pitala o razlozima. Tad je ta žena isprièala da su Mostarci s ovog mjesta nekad odlazilo na hadž“, prisjeæa se Fadil.
Lokalitet hadžijske sofe koji se jasno još uvijek može vidjeti golim okom sakriven je visokim zgradama od pogleda prolaznika sa svih strana.
„Za par godina ova dva objekta, niti æe se vidjeti, niti æe se znati za njih. Stoga nam je želja da se angažiramo i damo sve od sebe kako se to ne bi desilo, a struèni nadzor nad objektima trebao bi biti pri Islamskoj zajednici koja je vlasnik zemljišta na kojem se nalaze“, istièe Pandur.
Mišljenja je da bi bilo divno vratiti stari obièaj ispraæaja hadžija kako je nekad bilo.
„U svakom sluèaju objekt treba obnoviti jer su veæ zidovi polusrušeni“, zakljuèio je Pandur.
Prema pisanjima Hivzije Hasandediæa, najznaèajnijeg hercegovaèkog istraživaèa muslimanske kulturno historijske baštine u Mostaru se sve do pred Drugi svjetski rat održavao jedan stari vjerski obièaj vezan za odlazak hadžija na hadž u Meku. Hadžijama je sve do 1935. godine prireðivan veoma impozantan ispraæaj kad su polazili na hadž, a i doèek kad su se kuæama vraæali. Do 1884. godine ispraæaj hadžija se vršio sa “Hadžijske sofe”. Lokalitet se nalazio u najjužnijem dijelu Mostara, spram današnje zgrade Fabrike duhana. Na ovoj sofi hadžije bi klanjali po dva rekata „seferije“, tu bi se oprostili sa svima i odatle bi krenuli pješice ili na konju u pravcu Metkoviæa. Na ovom mjestu njima je takoðer prireðivan i doèek kad su se kuæama vraæali. U mostarskim rukopisima (jazma manuscript) starim po 450 i više godina, pisao je Hasandediæ, nalazimo prepise hadžijske dove na temelju èega se može zakljuèiti da je ovaj obièaj u Mostaru star više od 450 godina. Ne zna se takoðer ni ko je autor ove dove. Nju je, sigurno, sastavio neko od uleme, po svoj prilici mostarski muftija ili muderis. Ovaj obièaj je bio jedinstven u Mostaru i on se nije praktikovao ni u jednom drugom mjestu u Bosni i Hercegovini.
Hasandediæ još navodi podatak da je Hadžijska sofa bila izgraðena uz sultan Bajazidovu džamiju u Nevesinju. Hadžijska sofa predstavljala je sofu od kamena, dimenzija 5 puta 5 metar. Koristila se kao mjesto okupljanja ljudi koji polaze na hadž, ali i kao pozornica prilikom raznih sveèanosti (bajrami, dolasci visokih zvaniènika i sl.), Sofa je zajedno s džamijom porušena.
Rijetki su lokaliteti u Bosni i Hercegovini koji imaju prefiks hadžijski. Prefiks hadžijski u ovom kontekstu, prema istraživanjima Mehmeda Mujezinoviæa samo je još bio vezan za Vekil Haraèovu džamiju u Sarajevu koju i danas zovu hadžijskom. Ali obièaj ispraæaja hadžija nije bio tako sadržajan kao u Mostaru. Mujezinoviæ kaže da bi Sarajlije hadžije ispratile preko Alifakovca do Abu-Hajata kod Kozije æuprije i tu bi se od njih oprostili. Kod Kozje æuprije se nalazi lokalitet zvani Hadžijska ravan. Obièaj se u Sarajevu zadržao sve do izgradnje višegradske željeznièke pruge 1902. godine, piše Andolu Agency.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
11-11-2014 04:10 |
|
Boza
moforaja
Poruka: 4600
Location: ni na nebu ni na zemlji
pokretac teme
|
|
Prica o mostarskim mahalalama
Prica o pr0hujalim vremenima u mostarskim mahalama i sokacima je obogacena ovim prilogom o Hadziskoj sofi i
vraca nadu da ce se jos pokoji Forumas svojom besjedom ukljuciti u ovu pricu o Mostaru i Hercegovini
Ja cu u vecerasnjem javljanju nastaviti kazivanje o istocnoj Hercegovini,otvoricu seftu sa GACKOM i vjerujem da ce se
oglasiti neko od raje ko vuce korijenje iz ovih krajeva
Pa hajmo Basici,Bijedici,Campare,Catovici,Custovici,Dzuburi,Fazlagici,Hrustanovici.Hebibi,Krvavci,Kustrici,Poskovici
Sarici,Selimotici,Spahici,Skaljici,Temimi,Voloderi,Zvizdici
U Mostaru smo mogli sresti prezimena pravoslavne vjeroispovijesti Bjelogrlici,Draskovici,Mastilovici,Popovici,
Kovacevici,Tarovici.Zelenovici
Zaboravih pomenut Tanovice,Tunovice i jos mnoge druge i nekako vjerujem da ce se bas oni prvi ukljuciti u ovu
pricu o Gacku
|
|
11-12-2014 19:26 |
|
|
IZUMRLE MUSLIMANSKE PORODICE U MOSTARU PO
KOJIMA SU MOSTARSKE ULICE DOBILE SVOJE NAZIVE
Ovdje objavljujemo vise podataka o izumrlim muslimanskim
porodicama u Mostaru po kojima su neke mostarske ulice dobile svoje
nazive. U radu donosimo podatke i za dvije porodice u kojima zivi
jos samo po jedan muski clan, nezenja, za jednu koja je izumrla po
muskoj liniji i za jednu sa dva prezimena od kojih je jedno izumrlo.
O porijeklu ovih porodica nista se pouzdano ne zna. Vecina su
ih, svakako, autohtone dok se za jednu prica da joj je starenik dosao
cak iz daleke Indije (Hindo). Znacenja imena nekih porodica su opet
potpuno nejasna. Da su sve one stare dokazuje i to sto su ulice i sokaci
u kojima sustanovali davno po njima dobili svoje nazive, neke cak
prije 350 i vise godina. Imena porodica i nazive ulica po kojima su
ih dobile, nalazimo u izvorima, dok je uspomena na vecinu i jednih i
drugih gotovo potpuno iscezla iz sjecanja i najstarijih Mostaraca.
Clanovi ovih porodica bili su posjednici i imali imanja u
Mostaru i vecini sela prostranog mostarskog kadiluka i cetiri susjedna:
blagajskog, stolackog, nevesinjskog i ljubuskog. Medu njima je bilo
spahija i clanova vojnih posada koji su za vrsenje svojih duznosti
uzivali timare na podrucju spomenutih kadiluka. Bilo je mnogo
raznih vrsta zanatlija i izvjestan broj ucenih ljudi (uleme) koji su
vrsili razne funkcije u vjersko-prosvjetnim i drzavnim ustanovama.
Donosimo ih po abecednom redu i navodimo dio imena njihovih
muskih clanova jer se zenska lica u izvorima rjede spominju.
Alidzan
U Mostaru je prije 1684. godine osnovan Alidzanov vakuf
kome je umrli Jusuf iz Ali-bega Lafe mahale ostao duzan 2125 akci. U
Predhumu je 1785. zivio Ibrahim, 1841. Alija i 1870. godine Mahmud
Alidzan. Na podrucju Prijecke carsije postojala je za turske uprave
mahala "Vakuf Alidzan" gdje se i danas jedan dio ove carsije naziva
Vakuf.'
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
11-13-2014 19:28 |
|
|
Hindo
U Donjoj mahali su 1755 godine živjele sljedeæe Hinde
Ismai sin Omerov, Ibrahim, Alija sin Ismailov i Abduzahir i Omer sinovi Arslanovi koji su po zanimanju bili terzije.
Ovdje us od polovine 18. do konca 19. stoljeæa živjele Hinde
hadži Omer 1767, Arslan alemdar1780, Ismail alemdar 1783, Hasan i Salih 1786, Salih sin Alin 1834, Ismail 1851 i Šaæir aga sin Smail agin 1905 godine.
Prièa se daje starenik Hinda došao iz daleke Indije. Po ovoj porodici je jedna ulica u Donjoj mahali nosila naziv Hindin sokak, sad Biliæa ulica. Èlanovi ove porodice su vršili više godina dužnost mujezina Ziraine odnosno Arèinoviæa i Kanberaginr džamije.
Mehmed baša Hindo je bio 1763 godine mujezin Aršinoviæa džamije.
Muhamed aga Hindo sagradio je polovinom prošlog stoljeæa han u Jusovini na Šemovcu u kome su pretežno odsjedali i konaèili trgovci iz Dalmacije i zapadne Hercegovine. Od 1867 to 1880 godine u njemu je u jednoj prostoriji radila Hrvatska èitaonica koja je imala dobru biblioteku. Ovo je prvi han u Mostaru koji je imao telefon. Hinde su bile bogate što govori i jedan stih narodne pjesme koji glasi
slomilo se kolo od mašine
goneæ ruho Hindine Emine
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane pravimostarac dana 11-14-2014 u 01:19.
|
|
11-14-2014 01:19 |
|
|
Ašik
I
U Donoj mahali (Mehallei esfel) zivjeli su 1775. godine Aške:
Jusuf, sin Hasan hodzin, Ibrahim, sin Huseinov, i Alija, Ahmed i
Salih, sinovi Ibrahimovi koji su po zanimanju bili terzije. Od polovine
18. do konca 19. stoljeca ovdje su zivjele sljedece Aške: hadzi Hasan,
hadzi Mehmed i hadzi Omer 1767., Mehmed 1844., Abdulah-aga,
Mustafa i Salih, sinovi Ibrahimovi 1864., Muhamed ef. 1865. koji je
bio imam Ali-pase Rizvanbegovica dzamije na Buni, Mustafa, Alija i
Osman 1886. i Osman ef. 1890. godine koji je bio imam Ali hodzine
dzamije na Raljevini u Mostaru.' Po ovoj porodici se jedan sokak
na dnu Donje mahale zove i danas Ašikovina. Ova je porodica po
muskoj liniji izumrla.
Brankovac
U Mostaru je 1653. godine zivio hadzi Alija Brankovac koji se
spominje na sudu kao svjedok i zastupnik zene umrlog Huseina ef. iz
Hadzi Baline mahale. Po prezimenu se moze zakljuciti da potjece iz
krscanske porodice i da je on iii neki njegov predak presao na islam.
Po njemu i danas jedna cetvrt na istocnoj strani Mostara nosi naziv
Brankovac.
Butulija
U Mostaru je 1839. zivio hadzi Osman Butulija sin Salihov
koji se je prezivao i Sabljic. Fatima Butulija kci Mustafma umrla je
1902. godine i sahranjena u haremu Sehitluci u Brankovcu.4 Po ovoj
porodici je jedan sokak u Starom gradu nosio naziv Butulin sokak, ali
danas niko ne zna gdje se je on nalazio.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane pravimostarac dana 11-14-2014 u 16:19.
|
|
11-14-2014 16:18 |
|
|
|
|
|