|
Borislav Puljiæ
Mahale grada Mostara
Mahala
je naselje, kvart, gradska èetvrt (kat-kad i seoska èetvrt), specifièan oblik unutar kojeg se živi u gradovima Balkana i Bliskog istoka. Rijeè ima šire znaèenje od graðevin-skog, skupine kuæa. Ona znaèi i naèin života, svijest, oblik društvenih odnosa. Ima svoje psihološko, socijalno, gospodarsko i niz dru-gih znaèenja. Mahala nije samo gradska èe-tvrt jer i sela imaju mahale. Ne bi ih trebalo usporeðivati s gradskim èetvrtima zbog veli-ke razlike ne samo u fizièkoj formi veæ i u sa-držajima. Mahale su obièno suprotnost pra-vilnoj èetvrti jer su ulice u njoj krivudave, unutar nepravilno rasporeðenih kuæa (osman-skih stambenih blokova). U izvornom smislu Iako mahale po udaljenosti od centra i èaršije te uda-ljenosti izmeðu sebe u trenutku nastanka i formiranja grada, kao i po elementima samostalnosti u sadržajima i funkcijama najniže razine centraliteta, podsjeæaju na sate-litska naselja, tako se ne mogu nazvati jer su dio jedinstve-noga urbanog sustava grada. Zbog toga je odluèeno da se u radu rabi naziv „specifiène samostalne stambene zone”. Njihova specifiènost i samostalnost (èak i u funkciji trgovi-ne za dnevnu opskrbu) obrazložena je i dokazana ovim radom.
rijeè mahala oznaèava mjesto ili lokaciju.
Ona je obièno i džemat (skupina, zajednica) i prije nego što ta skupina kuæa dobije status mahale, vodi se kao džemat.Mahala poèinje izgradnjom kuæe i puta do nje s glavne ulice. Tako se skupi dovoljan broj kuæa, a zatim se naðu dobrotvori koji sagrade džamiju (ili mesdžid molitveni prostor bez propovjedaonice), harem (groblje) i mekteb (muslimanska osnovna vjerska škola) i tako se formira mahala.
Kada se poslije izgradi još eventualno i èesma (dovede voda), piljara (trgovina voæem i povræem), berbernica (bri-jaènica) ili pekarnica, proces formiranja ma-hale je završen, ali ovo nisu obvezni ele-menti mahale. Stambeni predio osmanskoga grada bio je izvan centra (èaršije), odvojenod nje i dijelio se na stambene jedinice mahale.
Temeljno je pravilo da svaka mahala nosi ime bogomolje, to jest legatora koji ju je izgradio. Uz to formalno ime, narod mahali èesto da neko drugo ime, uglavnom po lo-kalitetu ili nekoj od kolektivnih osobina sta-novnika.Mostarska, kao i svaka osmanska mahala, ima obilježja po kojima se metodološki može identificirati. Oko pitanja urbanih sadržaja koji definiraju mahalu u literaturi postoji su-glasnost, a to su sljedeæi elementi:
30-40 kuæa,
obvezno mahalska džamija ili mesdžid,negdje u blizini mekteb,harem, koji može biti u krugu džamije ili samostalno.Mahala osim svojih urbanih sadržaja ima specifiènu urbanu formu. Kao po pravilu, od glavne gradske ulice koja mahalu spaja s èaršijom ide manja sporedna, najèešæe krivu-dava, prilagoðena terenu (sokak, glavni so-
kak), iz nje se granaju pristupni putovi, sokaci, a iz njih èikme kojima se završava ulièna mreža. To je jasno hijerarhijski izgraðena mreža putova. Ulice su širine od 1,5 metara do neprirodne širine od 15 i više metara, pot-puno zatvorene uliènim zidovima.
Osim sokaka, mahala ima i jednu malo širu ulicu (glavni sokak) ili raskrižje u kojoj se obvezno nalaze džamija (ili mesdžid) te ostali zajed-nièki sadržaji. Mahala ima svoj privatni dio iza ogradnog zida unutar avlije (dvorišta) i javni dio, sokake meðu kuæama. Javni ulièni prostor mahale je pust, u njemu nema života osim rijetkih odlazaka po vodu na èesmu ili na molitvu. Život teèe iza uliènoga zida.
___________________________________________________________________ Do not lose sleep over what the Almighty has bestowed on others. What is not meant for you will never be yours. Be thankful for what YOU have.
|
|
02-18-2015 18:26 |
|
|
|
|
|