Piramide

Mnogima su zagolicale maštu, potakle radoznalost, ušle u snove i želje da ih posjete. I sam sam jedan od tih koji su ih željeli vidjeti, dodirnuti rukom, pogledati u visine kako bi im vrhove u nebu ugledao. Puno sam èitao o njima, njihovoj povijesti, tajanstvenosti tehnike gradnje, nauènu fantastiku o njima.





Puno se mistike uvuklo o njima, puno kojekakvih zemaljskih i nezemaljskih teorija o nadljudima, svemircima, nekim došljacima iz tko zna koje galaksije, o uplitanjima ovakvih i onakvih bogova u njihovu gradnju. . .

Same piramide su zaista velièanstvene graðevine, toliko velièanstvene da i sada mnogo ljudi vjeruje da ih nisu mogli sagraditi mali ljudi, da su preveliki graðevinski poduhvat za vrijeme kada su graðene i za tehniku kojom je èovjek tada poznavao.





Veæ takvo polazište u razmišljanju, veæ sam skepticizam o ljudskim moguænostima i ljudskoj pameti doveo je do stvaranja raznih mitova o njihovoj gradnji, razlozima zašto su graðene, odnosima dimenzija piramida, njihovom prostornom položaju, meðusobnim razmacima jedne od druge, a potom i njihovoj udaljenosti od raznih objekata na zemaljskoj kugli.





Poznata i prihvatljiva povjest piramida govori nam da su one u stvari grobnice nekadašnjih vladara Egipta. Namjena im je bila da u njihovu unutrašnjost sahrane posmrtne ostatke vladara kako bi ovi mogli nastaviti nekakav zagrobni život.





Njihova izgradnja povezana je sa religijom toga vremena. Po toj religiji život i smrt, vidljivost i nevidljivost, nisu bili nespojive pojave koje bi bile razdvojene. Sama smrt je bila prijelaz u drugi, trajniji, da ne kažem vjeèni, oblik postojanja. To shvaæanje života i smrti je uvjetovalo da su se još u prapovjesnim vremenima na podzemnim gorbovima gradile simboliène kuæe.





Postepeno, kroz povijest, te nadzemne gradnje dobivaju oblik nastambi. Bile su izdužene sa ravnim ili blago zasvoðenim krovom, s ravnim ili ukošenim zidovima, koje su mogli samo bogati ljudi sebi priuštiti i za života sagraditi. Postepeno graðevine postaju višlje, mjenjaju im se oblici . . . Ne idem dalje u povijest, nije mi to cilj.





Piramide koje su meni zagolicale davnašnju djeèaèku radoznalost, sagraðene su prije 4.500 godina. U vremenu kada još nije bilo nekakve tehnike za gradnje poznate kao u današnje vrijeme, pa ipak su sagraðene tako precizno i èvrsto, da ih ni sa današnjom tehnikom ne bi lagano izgradili. Ako bi uopæe i mogli?





Prema nekim teorijama gradilo ih je oko 100.000 ljudi, 20 godina. Impozantna brojka. Za ono mjesto gdje su sagraðene, u pustinji, trebalo je osigurati toliku logistiku prehrane tih ljudi, tekuæinu za piæe, smještaj. Ma kako bili mizerno hranjeni i imali mizerne uvjete smještaja, opet je sve to trebalo organizirati.





Graðene su od blokova kamena vapnenca i granita vaðenih iz kamenoloma sa lijeve obale rijeke Nil, koje su dopremali èamcima niz rijeku. Najvažnija èinjenica u tome je da se to moglo raditi samo u proljeæe kada se Nil izlijevao.. Izgleda jednostavno, ali . . .

___________________________________________________________________

Svaki kameni blok visok je oko 2 metra, neki dugi i po 5 metara, teški nekoliko tona. Pa sada se zamislimo uz tehniku koja je bila u to vrijeme poznata i korištena, trebalo je odvaliti takav blok kamena, obraditi ga, od kamenoloma do èamca prevesti, zatim ga po nabujaloj rijeci prevesti do najbližega mjesta gradilištu piramide, pa onda istovariti, dovuæi do same graðevine i postaviti na odgovarajuæe mjesto na njoj.





Sama , najvišlja od njih, Keopsova piramida, ima u sebi 2.500.000 (dva miliona petsto hiljada) kamenih blokova. Koliko truda za to, ljudskih žrtava, koliko energije da se sagradi, da bi netko u njoj imao zagrobni život, odnosno prelazak iz jednoga u drugi život. Graðevina u pustinji od 145 metara visine. 145 metara muka, napora, sakaæenja i smrti mnogih ljudi. Tragedija porodica, plemena, naroda.Vrijedno li je to sve toga?





Životni putevi doveli su me i do toga mjesta. Do piramida. Gledao sam ih, divio se graditeljskom umjeæu ljudi koji su je gradili, razmišljanjima "inženjera" koji su je projektovali, nadzirali gradnju, radili inovacije u gradnji ne bi li sagradili piramide. Koliko su nepoznanica pri tome u hodu riješili.





Na vrelom suncu (temperatura u hladu je bila 41 stupanj Celzijusa) polako sam obilazio ta èuda ondašnjega graditeljstva. Opipavao sam kamen da se uvjerim da li je to stvarno kamen, prilazio blizu radi usporedbe visine kamena sa svojom visinom, koracima mjerio poveæe gromade. Velièanstveno, impoznatno, zastrašujuæe . . .









Gaza, kako se taj predio Kaira zove, prepuna je piramida. Šetajuæi meðu njima upitao sam se koliko je boli ovdje zadano, koliko patnji, koliko nevolja i jada. Da li je više bilo nesreæa ili sreæa.





U tome razmišljanju pomalo postadoh svjestan i okoline koja me okruživala, a koju u prvi mah nisam uoèavao. Okoline koja me zgrozila, zaprepastila, ali zbog koje i pišem ovu prièicu.





Tako vrijedne povjesne graðevine dužni smo svi èuvati, paziti, ne ošteæivati. Okolinu njih držati èistom, nas samih radi, turista koji dolaze u pohode, ali i u spomen svih graditelja koji su životom platili izgradnju objekata - piramida.

Kultura od prije 4.500 godina kao da je zamrla, kao da se izgubila, nestala. Ostalo je nešto što me zgražalo.





Na tome, za sve na svijetu svetom lokalitetu ljudskih ruku, sami domaæini pokazaše svoju nekulturu, svoj prezir prema tradiciji, kulturi svojih predaka, prema samima sebi. Umjesto da zaštite okolinu, da je održavaju èistom, oni je zanemariše.

Na cijelom lokalitetu ne postoji koš za smeæe, smeæa posvuda, plastiènih boca takoðer. Uokolo se jašu deve i konji, po tlu njihovoga izmeta koji se raspada na vrelini sunca, smrad, haos.

___________________________________________________________________

Napasni vodièi deva, konjovodci, prodavaèi suvernira, dodatna su velika napast koja veoma ružno utièe na doživljaj toga mjesta impozantnih graðevina. Ne smiješ ih pogledati, ne smiješ im ništa reæi, jer ih se poslije ne možeš riješiti. Prate te u stopu ometajuæi ti mir i spokoj koji bi trebao osjetiti na tome mjestu.











Izbjegavao sam ih fotografirati jer i to naplaæuju, izbjegavao sam kontakte sa njima, bilo kakve razgovore. Gledao sam kako je zapušten okoliš, koliko je smeæem zagaðen taj lokalitet na kojega hodoèaste turisti iz cijeloga svijeta, èudio se da nadležne vlasti nisu tu uvele reda.

Pa to nije samo Egipatska povjesna baština, to je svjetska baština, materijalni ostaci razvoja èovjekove kulture. Èovjeka.








Èudio sam se i da nadležni iz svjetskih institucija koji su obilato sponzorirali odreðene konzervatorske zahvate nisu i ne reagiraju prema takvoj devastaciji okoline. Da barem ne progovore da se uredi okolina, da se uvede èistoæa, red . . . Pa piramide su u samom predgraðu grada koji se sa njihovoga platoa vidi.Grada koji je takoðer krcat smeæem.

___________________________________________________________________

Èinjenica ipak ostaje. Ima se tamo što vidjeti. Ima se pored velike vruæine što i osjetiti. Lijepih scena snimiti. Scena na koje naše oèi nisu navikle. Scena koje mnoge oèi uživo neæe vidjeti.








Pogleda prema pustinji koja tu zapoèinje u nepreglednom prostranstvu.Pogleda prema krajoliku kakav nismo viðali.











Bilo mi je divno ispuniti svoju davnašnju želju, vidjeti piramide. Bilo je prekrasno hodati putovima kojima je i faraon hodao, gledati tajnovite graðevine ljudskih ruku, Osjetiti moæ i svetost ovoga mjesta civilizacije. Bez obzira na to što je zapušteno, smeæem oskrnavljeno i poniženo. Još uvijek veoma snažno i prekrasno.

Nisam odolio niti da iskoristim moguænosti fotoaparata. Napravih ovu fotku.





Niti ogorèenost prema viðenom nemaru nije umanjila moj san. San da vidim piramide uživo. Da prošeæem pored njih. Da "osjetim" mistiènost mjesta gdje su sagraðene.

Zato svima savjetujem, ukoliko ste u moguænosti, ispunite si snove, proživite ih, nemojte sanjati život.

Za sebe sam tuda hodio, a za vas sve postavljam ovu prièu. Da poðete njome do piramida, da ih vidite. Barem u prièi.

Pozdravlja vas Olimp.

___________________________________________________________________

Divan putopis. Monumentalne gradjevine, cija je tajna gradjena jos uvek tako
neobjasnjiva, barem ne do kraja. Sve to mistifikuje piramide. Zaista se ne mogu
nacuditi da se ne odrzava cistoca oko svetske bastine, ali verujem da ce se neko
pametan setiti da to ispravi. Hvala Olimpe. Pozdrav1

Super si ovo napisao , malo sta se ima dodati .
Otprilike je i kod mene bilo isto sve kao kod tebe , neopisiva zelja da ih vidim , a onda razocarenje u sve ovo sto je tebe razocaralo .Piramide su stvarno svjetsko cudo , ne mogu se rjecima opisati.Ali citav sistem oko nih je jednostavno organizovani haos .Organizacije koje turisre vode do piramida ,rade na principu - dovedi sto veci broj turista , uzmi im sto vise para , a pokazi im po mogucnosti sto manje .
Mi smo isli iz Hurghade , vozili se cjelu noc , onda obavezne pauze na vec dobro odredjenim mjestima .Gazde restorana u kojima se odmara imaju ugovore sa vozacima autobusa , i oni im dovoze turiste koje onda prepustaju prodavacima suvenira i gonjicima kamela .
Pri dolasku na plato Gizeh , placa se ulaz sad se ne sjecam tacno , ali mislim da je ulaz oko 20-25 Eura .Prije toga cekanje na ulaz , vidis piramide ali ne mozes uci , cekaj na suncu i opet neizbjezni prodavaci svega i svacega .Onda udjes i vodic ti objasnjava oko pola sata ... bla bla i kaze imate 45 min. za razgledanje ... ako hoces da udjes u neku od piramida opet placas ulaz oko 15-20 Eura .
Nisi ni izaso Autobus vec krece ... Sta mozes razgledati uslikati za 45 min ?
Povrsno razgledanje Sfinge , opet prodavaci suvenira ... ide rucak u nekom jeftonom restoranu , naravno koji je pod ugovorom sa organizacijom , opet prodavaci suvenira koji te siluju po kozna koji put , pa obilazak egipatskog muzeja , koji je po meni bio vrhunac putovanja , naravno uz obavezno maltretiranje prodavaca suvenira .I nakraju trosatno razgledanje fabrike papirusa ... koje je opet unaprijed dogovoreno sa organizatorom naseg putovanja . Fabrika papirusa 3 sata - piramide 45 min.

Olimp fala ti sto si ovo postavio , mogo bi sad satima pisati a sve bi se svelo na isto -
gradjevine su super .. vrijedi ih ici pogledati , ali sve oko je za povratit ...
Uglavnom kad bi covjek otiso sam , i ostao 2-3 dana pa da na miru moze pogledati sve sto ga interesuje mozda bi bilo ok , ali ovako preko agencije nikad vise .

___________________________________________________________________
Signatur wird geladen ... ... bitte warten !

ljepo brate u Visoko i razgledas po istilahu!Pa onda u cevabdzinicu kod "Faraona"na Visocki cevap,fotografises cjel dan,ulazis u tunele-izlazis i potrosis max 30KM

___________________________________________________________________