Ferrari 
mister foruma '03, '04
Poruka: 1841
Location: Maranello
 |
|
| ...ako si rodjen(a) poslije 1979., onda ne ulazi ... |
|
Dobio sam danas ovaj tekst u e-mailu ,
malo me neka nostalgija spucala
i razmisljam o nasem djetinjstvu ,
i gledam ovu danasnju djecu , i njihove igre 
ne bi im dao dan moga djetinjstva , za sve njihove play statione i game cube
a sto je najgore ,tako su nama nekad stariji govorili ,
a vjerovatno ce ova danasnja djeca isto tako govoriti ,
nekoj buducoj generaciji
...ako si rodjen(a) poslije 1979., onda ovo nema veze s tobom...nestani!!! danasnja djeca se pakuju u vatu...
ako si ako dijete zivio(la) u 50im, 60im ili 70im godinama, stvarno je tesko povjerovati da smo tako dugo prezivjeli!
kao djeca smo sjedili u autima bez pojaseva i airbag-ova. nasi krevetici su bili obojeni bljestecim bojama punim olova i kadmijuma. flasice iz apoteke smo mogli bez teskoca otvoriti, isto tako flasice sa izbjeljivacem. vrata i ormari su bili stalna prijetnja za nase prstice. na biciklu nikad nismo nosili kacigu. pili smo vodu iz slavine a ne iz flase.
pravili smo vozila od kutija za sapune, i otkrivali smo tokom prve voznje niz brdo, da smo zaboravili kocnicu...s tim smo se pomirili poslije nekoliko spustanja...ujutro bismo napustali kucu da bi se igrali. ostajali bismo napolju cijeli dan, a kuci smo morali tek kada se ulicne svjetiljke upale. niko nije znao gdje smo bili, a mi nismo imali cak ni mobitel sa sobom!!!...
dobijali smo posjekotine, lomili smo kosti i zube, i niko nije bio optuzivan zbog toga. bile su to ipak samo nezgode. niko nije bio kriv osim nas samih. niko nije pitao za "starateljstvo". sjecas li se poneke "nezgode"? tukli smo se i udarali dok ne poplavimo. s tim smo morali zivjeti, jer odrasle to nije interesovalo. jeli smo kekse, hljeb sa kajmakom i buterom, pili mnogo a ipak nismo postali debeli. pili smo sa prijateljima iz iste flase, i niko nije umro od posljedica. nismo imali: playstation, nintendo 64, x-box, videoigrice, 100 televizijskih kanala, filmove na videokasetama, surround sound, vlastite televizore, racunare, internet-chat-rooms... imali smo prijatelje. izasli bismo jednostavno napolje i sretali ih na ulici. ili bismo odlazili njihovim kucama i zvonili. ponekad nismo uopste morali zvoniti nego bismo odmah ulazili. bez termina i bez znanja roditelja (i jednih i drugih)...niko nas nije vozio nikud i niko nas nije sacekivao poslije skole ili bilo cega... kako je to samo bilo moguce? izmisljali smo igre sa palicama i loptom. i jeli smo crve. a predskazanja se nisu ispunila: crvi nisu zivjeli zauvijek u nasim stomacima, a sa palicama i nismo bas izbili mnogo ociju...lopte je smio igrati samo ko je bio dobar. ko nije bio dobar, morao je nauciti da zivi sa razocarenjima. imali smo svoje stripove. patili smo sa blekom, zagorem i tex willerom, kasnije sa alanom fordom...neki ucenici nisu bili tako pametni kao ostali. padali su na testovima i ponavljali razrede. to nije dovodilo do emotivnih roditeljskih sastanaka ili cak do promjena ocjenjivanja znanja...
nasa djela su ponekad imala posljedice.to je bilo jasno i niko se nije mogao sakriti. ako bi neko od nas prekrsio zakon, znalo se da ga roditelji nece izvuci iz govana. cak naprotiv: roditelji su bili istog misljenja kao i policija! zamisli!...nase generacije su dale gomile inovativnih ljudi koji rjesavaju probleme i izumitelja sa spremnoscu na rizik. imali smo slobodu, neuspjehe, uspjehe i odgovornost. sa svim tim smo izlazili na kraj a i ti pripadas tome.
cestitamo!
___________________________________________________________________
Signatur wird geladen ...  ... bitte warten !
|
|
 10-03-2004 14:01 |
   |
|
|
Ima ona pjesma "Lijepi dani mog djetinjstva, komad hljeba al gladan ne osta...". Ta pjesma puno toga govori.
___________________________________________________________________
broj ispravljanja poruke: 1, zadnji put od strane zorro13 dana 10-03-2004 u 14:42.
|
|
| 10-03-2004 14:42 |
|
Plastic
moforaja
Poruka: 2533
Location: space
|
|
|
| 10-03-2004 15:50 |
 |
nik obrisan
Gost
|
|
:o) Da da, treba znati odgojiti djecu bez gloginja. Tako vam je to uvjek bilo. :o)
|
|
| 10-03-2004 18:15 |
|
Plastic
moforaja
Poruka: 2533
Location: space
|
|
Koliko je to ovdje otislo predaleko, ja radim sa djeom uszrasta od 4 do 11 godina, nema sanse da bi se zaderao na dijete, ne da nema, NESMIJEM, ako hocu da ga uzmem za ruku, moram ga uzeti oko zgloba, nikako na za ruku-dlan, jer to ovdje u devijantnim zemljama smatraju sexualnim actom, , ni Pomislit da bi djete sjeo u krilo, ili pomilovao po glavi, NO WAY!!!! Da bi ostao na samo sa jednim djetetom u prostoriji ni to nema sanse....pa reko osta smo mi napravljeni, i kako su nas i ko nas je odgajao
Ja sam jednom prilikom, rukavicom "udario" dijete, u stvari potapsao, ne znam kako to nazovem,. po ramenu, i mala u plac i direktno kod direktora skole, i ja naravno zavrsim pisuci izvjestaj sta se desilo. Direktor ( headteacher ) skole kaze; Nisi to trebao uraditi, sad moramo cekati da vidimo sta ce roditelji da kazu......" I roditelji ne urade nista, ....a moglo jebiti svasta, navodno da sam mogao izgubiti posao....Pa sta bi bilo sa nasim uciteljima, kuci sam dolazio svki dan vecih usiju  , njih bi vjesali na Musali????
|
|
| 10-04-2004 14:54 |
|
shpica 
hrcak
Poruka: 2339
Location: visim sa plafona
|
|
|
| 10-04-2004 15:13 |
|
|
|
hahah, onda je to vickov vir, koji opisujes...
Ja sam se tu kupao, ma znao je on, pravio se samo da ne zna... a na onome prosirenju sto spominjes, gdje se odvaja trimusha, e tu smo igrali lopte, trimusha jos nije postojala ni u glavama onih koji je napravise...
btw, ja nisam bio premlad da me tranguze bace, bio sam bacen, vise puta, a kad sam malo porastao, onda sam i ja bacao...sto ti je odgoj i slatka osveta...
___________________________________________________________________
|
|
| 10-04-2004 15:46 |
|
|
|
  |
|
, ali zivili Gundelji 
Ja se ventrala po garazama i skakala u ugalj (bila kotlovnica blizu) i mama mi nije mogla naprati koliko sam mogla upeksiniti. Hebi ga, bila sam Lilly u akciji