citat od Pipi Duga Carapa:

Hmm...ne znam slazem li se s ovim zadnjim dijelom zanje recenice.
Licno ne smatram da u svakom covjeku trebamo vidjeti Boga, naprotiv, trebamo vidjeti covjeka.
Vdjeti u covjeku Boga znaci smatrati tu osobu nepogresivom i savrsenom, a savrsen covjek ne postoji.
Naprotiv, mislim da treba shvatiti da svi nismo na istom nivou svijesti, da svi nemamo iste kapacitete, te da grijesimo svjesno ili nesvjesno.
Upravo gledajuci u covjeku samo obicno gresno bice mozemo se odmaci od zla koje izvjesna ljudska bica zrace.
Isto tako, lakse razumijemo i svoje i tudje greske.

___________________________________________________________________

OK, hvala na objasnjenju, sad to vidim u drugom svjetlu

citat od tvrancic:


citat od R2-D2:

Svrha moj postojanja je TO PISS OFF AND ANOY SHIT OUTTA YOU GUYZ RIGHT HERE ON FORUM...

Opala..idemo dlaje...
Sljedece pitanje......



Šta te toliko naljuti???

___________________________________________________________________
I am sick,demented,perverted,arogant,sarcastic egomaniac and I am a living god ..
Sha-Shi is my name..and off course,

I do piss excellence in the morning..

Ovo æe se moæi utrpati u ovu temu:
Svrha našeg postojanja je pored ostalog i da smo svjesni svakog trenutka SADA i OVDJE.
Veæina nas hoda kroz svakodnevni život u stanju iskljuèenosti od prirodnog svijeta koji nas okružuje. Kao da lebdimo kroz život ne zamjeæujuæi najljepše stvari oko nas. Za mnoge stvarnost života je najoèiglednija kad se nadje u prirodi (vodopadi, planine, kanjoni, šume)

Medjutim evo jedan primjer kako se može u ljudima izazvati divljenje prema Životu i Prirodi.
Indijanci kolumbijskog plemena KOGI razvili su tehniku postizanja stanja zaèudnosti, divljenja, poštovanja i povezanosti s prirodom.
Kogi sveæenici svojim metodama èitanja poruka saznaju kad se treba roditi "Velika Duša" - osoba iz plemena èija je sudbina biti sveæenikom u plemenu. Dijete (koje je odredjeno višom silom za taj poziv) se ubrzo nakon rodjenja odnosi u duboku špilju, kamo ga svakih nekoliko sati majka dolazi hraniti i brinuti se za sve ostale njegove potrebe. Svjetla u špilji ima tek toliko da mu se oèi mogu normalno razvijati, a zvukovi špilje mu omoguæuju neometan razvoj sluha. Kasnije brigu o njemu preuzima skupina sveæenika koji mu poèinju opisivati sve što æe èuti, vidjeti, osjetiti i doživjeti kad napokon prvi put izadje iz špilje i ugleda vanjski svijet. Prièaju mu prièe o Velikoj Majci, za koju vjeruju da je Stvoriteljica Devet Svjetova. Prièaju mu kako je ogroman i bogat pojedinostima i prekrasan ovaj svijet na kojemu živimo. Djeèak samo može zamišljati kako izgledaju planina, stablo, mahovina, životinje, ptice koje lete, toplina sunca, žubor potoka...
Kad se približi pubertetu, uz veliki ga obred izvode iz špilje i dopuštaju mu pogledati po prvi put u svom životu svijet koji nas okružuje.
KOJEGA LI ŠOKA! Kako zaèudno! Djeèak po prvi puta gleda sve što ga okružuje, svaku pa i najmanju pojedinost na onom listu - kako je Velika Majka to sve osmislila i znala napraviti. A tek drveæe i ptice i cvijeæe, te boje, pa životinje. Djeèak gleda oko sebe, sluša svijet, a doživljaj poštovanja, divljenja i zahvalnosti je toliko golem da djeèaci obièno padaju na koljena u šoku i suzama od zaèudnosti pred velièanstvenom kreacijom Velike Majke.
Ostatak života, svaki put kad otvori oèi djeèak æe iznova vidjeti djelo Stvoriteljice svijeta i svaki put æe ga preplaviti radost i divljenje i poštivanje Njezinog djela. Zbog te jedinstvene perspektive i pogleda na svijet, on ima najvažniju ulogu u plemenu. On predstavlhja plemensko sjeæanje na božansko, njihova je poveznica s duhovnim svijetom.

___________________________________________________________________

broj ispravljanja poruke: 2, zadnji put od strane tvrancic dana 09-18-2009 u 12:14.

Muslimani u Evropi

Muslimani u Evropi

BHT1 poèinje sa emitiranjem dokumentarne serije „Muslimani u Evropi“. Jedanaest epizoda serije govori o Muslimanima u Bosni, Hrvatskoj, Irskoj, Njemaèkoj, Danskoj, Turskoj, Poljskoj, Slovaèkoj, Austriji, Švedskoj, Finskoj i Nizozemskoj.

Snimanje ovog velikog dokumentarnog serijala inicirala ja EBU, a realizovan je u koprodukciji javnih televizija Evrope. Dokumentarna redakcija BHRT-a nije uèestvovala u ovom zajednièkom serijalu evropskih tv stanica (javnih emitera) sa svojom emisijom, ali æe ubuduæe nastojati da u velikim zajednièkim projektima i dokumentarnim serijalima uèestvuje sa svojim kadrovskim, ali i skromnim finansijskim potencijalima.
U pripremi je uèestvovanje u novom velikom projektu EBU (Asocijacija evropskih državnih emitera) o Romima i njihovom položaju u Evropi. Naime, BHT je veæ snimio dokumentarni film o Romima u okolini Sarajeva kojeg je ponudio ostalim evropskim emiterima.


Bosanski Muslimani

*

http://video.google.com/videoplay?docid=6944064633401907300#

Kako smo smrdili kroz povijest

Kako smo smrdili kroz povijest

Ljudski smrad nekoæ se nazivao ‘mirisom svetosti’. Inkvizicija je proganjala sve one koji su se prali. Danas vas u SAD-u zbog neèistoæe mogu izbaciti na cestu

Piše: dr. Tvrtko Jakovina
Europljani su zaudarali veæi dio pisane povijesti. Najmanje u rimsko vrijeme, kada su javne kupke bile mjesta društvenog okupljanja, posla, flerta. Uz njih su se organizirale javne kuæe, trgovine, ordinirali lijeènici, ali i kriminalci. Razgovor je u starom Rimu èesto poèinjao pitanjem: gdje si se kupao?

U svojoj knjizi “Clean - An Unsanitisied History of Washing” autorica Katherine Ashenburg zavirila je u higijenske navike od starog Rima naovamo, isprièavši “prljave” zaplete koji su rezultirali današnjim poimanjem èistoæe ljudskog tijela.

Dijelom iz opreke prema poganskoj prošlosti, s ranim kršæanstvom, doznajemo je iz knjige, nastupilo je novo doba. Kupati se na rimski naèin bio je odraz hedonizma, slavljenja lascivnosti. Sveti je Jeronim preporuèivao djevicama da ne piju vino - jer ono grije krv, da se ne kupaju - jer to može djevojku nagnati da pokazuje interes za vlastiti izgled. “Èisto tijelo i èista haljina znaèe neèistu dušu”, govorila je Paula, sestra iz Betlehema. Unatoè tome, terme su ponegdje opstale stoljeæima, manje na zapadu, nego na istoku Carstva. VIDI DALJE...

http://www.monitor.hr/clanci/kako-smo-smrdili-kroz-povijest/24542

___________________________________________________________________
volim te svojse-volim te svekoliko...djenabetu moj


"Za mudru osobu cijeli je svijet uèitelj, a za budalu je cijeli univerzum pun neprijatelja." Charaka

dobra junacina cula se na daleko

___________________________________________________________________
Kad si ljut -broj do cetri ,kad si jako ljut-psuj

hahaha stari text.

mislim da je tu najupecatljivija recenica kad je engleska kraljica nabavila kadu, cini mi se, i rekla - "od sada cu se kupati svakog mjeseca, bila prljava ili ne"

Napoleon piše svojoj ljubavnici Žozefini...

"Sutra dolazim u Pariz. Nemoj se kupati!"

___________________________________________________________________

ajoj....Louvre onoliki a jedan vecej samo bi (vaktile kad je napravljen)
Eh sad...ko je bio(u muzeju) zna o cemu pricam

___________________________________________________________________
I am sick,demented,perverted,arogant,sarcastic egomaniac and I am a living god ..
Sha-Shi is my name..and off course,

I do piss excellence in the morning..

Znanje o Duši

Znanje o Duši

Duša je unutrašnja budnost. Ona je naše unutrašnje nevidlivo svijetlo, ali koje nam osvijetljava put istine i pomoæu koje razlikujemo ružno od lijepog, dobro od zla. Duša je vidik s kojeg posmatramo tok vremena i spoznajemo njegova skretanja. S njom vidimo i ovosvjetsku prolaznost.

Duša je centralna taèka kruga, središte oko kojeg se kreæu ovosvjetski vremenski dogadjaji dok ona postojano stoji na svom mjestu neprolazna. Ljudsko tijelo u materijalnom svijetu je samo manifestator namjera èije je sjedište duša ili srce.

Tijelo je samo instrument duše i njoj potèinjeno, a mozak se sastoji u tome da napravi spojni kabl. Sva uloga mozga sastoji se u tome da napravi spoj izmedju duhovnog i materijalnog svijeta. Naime, nervni kablovi prenose ono što duša skriva i prenosi preko elektriènog impulsa kako bi ga, na drugoj strani, jezièni organ izgovorio, ili neki dio tijela manifestovao - samo to sublimarno htijenje nalaže da se nešto uradi.

A kada tijelo umru ostaju nam duša da se podsjetimo svakog momenta, svakog slova, svih postupaka koji su ostali u njoj registrovani.

Naše srce otkuca 67 puta u minuti. Svaki put kada poželi da otkuca svoj sljedeæi otkucaj, ono stane i pita Allaha, swa,"Da li mi je dozvoljeno da otkucam?", Pa ako Allah kaže "Da", ono otkuca svoj otkucaj, ali, ako Allah kaže "Ne", ... onda je životu kraj, ali ne duši!

Pravo je razuma da shvati sve ono što može shvatiti u
svojoj ogranièenosti. Meðutim, razum ne može shvatiti svu realnost u
njezinoj apsolutnosti; to može insan uèiniti samo imanom i nadahnuæem!“
To je podruèje transcedentnog i nadosjetilnog i ono je nedostupno ljudskom
razumu.

85. ajet sure El-Isra': Pitaju te o duši. Reci: "Šta je duša – samo
Gospodar moj zna, a vama je dato samo malo znanja."




P.S.
Najbolji put do uspjeha èovjeka može podariti dobar odgajatelj (Islam) koji u njemu (èovjeku) prepozna potencijale za dobro, balansira ih, istiæe i razvija najbolje vrline. On èovjeka navikava na širokogrudnost i dobrotu, uèi ga da je najbolji cilj kojem treba stremiti jeste da on bude izvor dobrote za sve ljude, onoliko koliko moze, da njegova duša bude sunce koje èe zraciti svjetlom, ljubavi i dobrotom, zatim da mu srce bude ispunjeno nježnosæu, blagosæu, dobroæinstvom, humanosti i ljubavi koja èe sve ljude povezivati u dobru .

"Grijeh je svakodnevno prolaziti kroz svjetlost a nemati ništa od njegove topline."

http://www.icc-selam.org/index.php?id=98

Filozofija - Logika

ISLAMSKA FILOZOFIJA - LOGIKA

Nije moguæe na isti naèin prosuðivati kvalitet jednog književnog, historijskog, teološkog, filozofskog, ili, psihološkog djela. Ali svako kvalitetno djelo bi moralo sadržavati poruku, unutarnji smisao, preciznost izkaza i rafiniranost stila. Ono bi moralo neèemu dobrom i korisnom pouèiti èitaoca foruma, oplemeniti ga i u stanovitom smislu duhovno i intelektualno obogatiti. Treba èitati ponajprije klasièna djela filozofije, jer ona su u samom temelju kvaliteta svake kulture.

U razvoju srednjovjekovne arapske logike koja je bila aristotelovska, postojale su dvije škole. Jednu je predstavljao Al-Farabi i zvala se ««zapadna» ili «bagdadska», a druga je bila «istoèna», koju su zastupali "Ibn Sina" i kasnije Ibn Rušd, Al-Gazali i Ibn Haldun. Ta dva pristupa logici su bila suprostavljena, a tek u XVI stoljeæa te koncepcije bivaju pomirene.

Cilj filozofije jeste odrediti realitete stvari, onoliko koliko je to za ljudsko biæe moguæe. Postoji teorijska i praktièna filozofija. Prva teži spoznaji istine, a potome spoznaji dobra. Svrha teorijske filozofije jeste usavršavanje duše kroz samu spoznaju, dok je svrha praktiène filozofije usavršavanje duše kroz saznavanje onoga što se mora èiniti kako bi duša djelovala u skladu sa ovim znanjem. Teorijska filozofija je saznanje stvari koje postoje nezavisno od našega izbora i djelovanja, dok je praktièna filozofija saznavanje stvari èije postojanje je rezultirano našim izborom i djelovanjem, ITD.


Diogenes definirao ovako: "Mene smatraju mudrim. Ja sam u životu samo gledao šta budale rade i šta budale govore i nikad nisam radio ono što budale rade ni govorio što budale govore. Ako ima mudrosti u meni, zaslužne su budale."

http://www.mullasadra.com/islamskalogikaknjiga.html

Zadnji Deset Dana Ramazana

Obzirom da smo usli u zadnju trecinu mubarek mjeseca Ramazana.
Zehra Alispahiæ - Žena u Ramazanu


Braco i sestre, u jednoj od neparnih noci zadnjih deset noci mjeseca Ramazana je Noc Kadra, o kojoj Allah dz.s. kaze, u Suri Kadr: "Mi smo ga objavili u Noci Kadr -"(1) "a sta ti znas, sta je Noc Kadr?"(2) "Noc Kadr je bolja od hiljadu mjeseci -"(3) "meleki i Dzibril, s' dozvolom Gospodara svoga, spustaju se u njoj zbog odluke svake," -(4) "sigurnost je u njoj sve dok zora ne svane."(5) (Suretu-l-Kadr: 1-5) I u hadisima, Poslanik s.a.v.s. govori o vrijednostima ove noci: Prenosi Ebu Hurejre r.a. da je Poslanik s.a.v.s. po pitanju Ramazana kazao: "U njemu je noc koja je vrijednija od hiljadu mjeseci, kome bude uskraceno dobro u njoj, uistinu je od onih koji su uskraceni!" (Ahmed i Nesaija)


Kada hiljadu mjeseci preracunamo u godine, to bi iznosilo 82 godine, odnosno 30 000 noci. Ko je od nas u stanju da svo to vrijeme provede u ibadetu, pogotovo kada imamo u vidu da prosjecan ljudski zivot ne iznosi to vrijeme?

Poslanik s.a.v.s. kaze: "Trazite noc Kadra u neparnim nocima zadnjih deset noci Ramazana!" Poslanik s.a.v.s. nagovjestava oprastanje grijeha o¬nome ko provede ovu mubarek noc u ibadetu: Prenosi se da je Poslanik s.a.v.s. rekao: "Ko provede noc Kadra, cvrsto vjerujuci i nadajuci se samo Allahovoj nagradi, bice mu oprosteni prosli grijesi!" Muhammed a.s. nas podstice da se u toj noci obracamo dovom svome Gospodaru i od Njega trazimo oprosta: Rekla je Aisa r.a. Poslaniku s.a.v.s.: "Poslanice, ako dozivim Noc Kadra, sta cu u njoj govoriti?" Rekao je: "Reci: Gospodaru, Ti si Taj Koji oprasta, volis oprost, pa mi oprosti!" Poslanik s.a.v.s. je rekao: "Utjecem ti se Tvojim zadovoljstvom od Tvoje srdzbe i Tvojim oprostom od Tvoje kazne!" (Muslim)


Neophodno vidjeti video:

http://www.youtube.com/watch?v=Aw0If4VcgKE

Kur'an nije objavljen da bi poducavao hemiji, biologoji, geografiji ili
nekim drugim naukama koje su vezane za nastanak Zemlje i života na njoj.
Na nama je da u Kur'anu pronademo sve naucne istine.

http://hepek.com/mlivo/KuranNauka/KuranNauka.htm#18u109

Knjiga Znanja

KNJIGA ZNANJA


Pošto je znanje osnov naprednog života ljudi na ovom i
sreæe na buduæem svijetu, Islam mu poklanja posebnu pažnju.

Koliko se mi doista trudimo da bi nešto nauèili?
Da li se sa radošæu odazivamo predavanjima, tribinama,
promocijama, vazovima i drugim vjerskim manifestacijama?
Da li žudimo za znanjem kao ruža za rosom ili nam je svejedno
saznali nešto ili ne?


Uèimo o svojoj vjeri, uèimo o svijetu oko sebe,
jer je znanje najveæi kapital i najjaèe oružje u borbi
protiv neznanja, siromaštva, bolesti i nazadnosti.

http://www.ikculm.de/Trideset_uzroka_ulaska_u_Dzennet.pdf

BoŽiÆni I NovogodiŠnji Praznici

BOŽIÆNI I NOVOGODIŠNJI PRAZNICI

Veæina kršæanskih crkvi slavi ga 25. decembra. Meðutim, istoène crkve slave ga 7. januara, jer po Julijanskom kalendaru 25. decembar pada na taj dan. Božiæ je u mnogim državama svijeta, državni praznik.

Božiæ spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, meðu tri najveæa kršæanska praznika. Božiæno vrijeme traje od Božiæa pa do praznika Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta tri kralja.

Buduæi da u Novom zavjetu ne stoji kada se taèno rodio Isus, prvi kršæani nisu slavili Božiæ, nego samo Uskrs. Božiæ se poèeo slaviti u Rimu u 4. vijeku (u izvorima dokazana godina 336.). Do danas nije jasno zašto se Božiæ slavi baš 25. decembra. Prevladavajuæe je mišljenje da se Božiæ poèeo slaviti tog datuma zato što se tog datuma u tada još uvijek veæinski paganskom Rimu slavilo roðenje boga Sunca (Nativitas Solis Invicti - Roðenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeæi potisnuti taj paganski praznik tada poèela slaviti roðenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine.

http://www.cog21.org/ptxmas.html

Nesto mi ne izgleda da je crkva htjela POTISNUTI paganske praznike.
Gledajuci njihovu (crkvenu) simboliku, cini mi se da su paganski praznici itekako vazni i ni po koju cijenu se ne smiju promijeniti, pa su ih samo prekrili i nazvali drugim imenima...
Bitno je da se oni i dalje slave, a kako se zovu je potpuno nebitno....

___________________________________________________________________
Sto drug rece, i prodjose dani, i crni i sjajni, ali jos nesto nije sjelo mi na mjesto...
Jer necega nema, i vazda fali, i uvijek je tijesno, kad su ljudi mali....

ne samo Bozic, nego i slavljenje nove godine je nastavak slavljenja saturnalija takozvanih, sto se u rimu slavilo. cak i Uskrs / Vaskrs ima neku konotaciju u vezi sa suncanom ravnodnevnicom itd. zato ja vjerujem u sunce
a hriscanstvo se u srpskom narodu "primilo"tako sto su tadasnji crkveni emisari postepeno slavljenje paganskih Bogovaq zamjenjivali slavljenjem takozvanih krsnih slava.

kad veæ to spomenu da citiram... :

“Èovek koji ne slavi krsnu slavu, manje je èovek“ (otac Raša, Niška eparhija).