inace miron...post ti je jako zanimljiv. samo napred.

___________________________________________________________________
okle slika frajeru?

Malo kasnije ce biti vise rijeci o Fatihu (Osvajachu)...
Idemo dalje:
Osmansko Carstvo u XVII. stoljecu

http://ccat.sas.upenn.edu/~rs143/ottosul.jpg

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

MEHMED IV
02. Januar 1642.-06. Januar 1693.
Vladao: 08. August 1648.–1687.
Otac: Ibrahim I
Mati: Turhan Hatice Sultan
Zene: Meh-pare Emetullah Rabi'a Gulnush Mati Sultana, Afife Kadin, Gulnar Kadin, Kaniye Haseki, Siyavush Haseki.
Sinovi: Mustafa II, Ahmed III, Beyazid.
Kcerke: Hatice, Safiye, Ummu Gulsum, Fatma.

Mehmed IV imade samo 7 godina kada 1648. bi proglasen za sultana. Drzavna vlast bijase provodjena potpuno od Valide i samih janjicara. U samo nekoliko godina bijase polozaj velikog vezira 13 puta dodjeljivan. Konacno sa namjestenjem Mehmed pase Cuprilica (Köprülü) za velikog vezira, podje za rukom tom sposobnom covjeku da stane na kraj haremskim teznjama za vlascu. Uspjesno je ratovao u Transilvaniji i uz pomoc krimskog kana bi omoguceno da se odrzi i dokaze pvenstvo Osmanskog carstva na podrucjima dunavskih knezevina. Veliki vezir Ahmed pasa Köprülü, sin Mehmed pase, zavrsi osvajanje Krete za koju se vodila borba jos od sultana Ibrahima I. Sultan Mehmed IV je i sam vodio ratne pohode protiv Austrije, ali morade priznati da je porazen 1664. u bici kod St. Gottharda na rijeci Raab. Rat protiv Poljske 1672. godine se za Osmanlije zavrsi uspjesno. Nakon smrti Köprülü Ahmeda 1676. godine, proglasi sultan Kara Mustafa Pasu za novog velikog vezira. Kara Mustafa je vodio ratove protiv Kozaka i protiv Austrije. Izmedju 13.jula i 12.septembra 1683. godine uzaludno je opsjedao Bec (druga opsada Beca). Potom je povucen sa polozaja i pogubljen. Sljedecih godina je izgubljen veliki dio teritorija Ugarske na racun Austrije. Poslije revolta njegovih trupa bijase Sultan Mehmed IV u novembru 1687. godine otrovan.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

SULEYMAN II
15. April 1642.- 22. Juni 1691.
Vladao: 08. Novembar 1687.–1691.
Otac: Ibrahim I
Mati: Saliha Dilasub Sultan
Zene: Hatice Haseki, Behzat Haseki, Ivaz Haseki, Sulun Haseki, Sheh-suvar Haseki, Zeyneb Haseki.

Nakon svrgavanja Mehmeda IV bijase njegov brat Suleyman II doveden iz zatocenistva i 8. Novembra 1687. proglasen za novog sultana. Novi vladar je sebi dao u zadatak, da takodjer uradi velicanstvena i sjajna djela poput njegovog pretka Suleymana Velicanstvenog. Samo sa velikim poteskocama je mogao da dovede u red svoju mahom pobunjenu i revoltiranu vojsku koja se vracala iz Ugarske za Istambul. Osmanlije su morale 1687. godine trpiti poraz za porazom, prvo u Ugarskoj, a onda i Dalmaciji. Izgubise 1687. nadalje gradove Beograd 1688., Smederevo, Herceg Novi (Pad Herceg Novog je opisan u djelu "Gorski vijenac" od crnogorskog vladike P.P. Njegosa) i 1689, a Austrijanci su cak bili prodrli do Skopja. Nis. Osim toga sultan se borio protiv protiv odmetnika u vlastitim redovima. Veliki vezir Mustafa pasa Köprülü (Cuprilic), spasao je Carstvo; reorganizira vojsku i uz pomoc tatarske armije osvojio 1690. godine ponovo Beograd, Nis i Smederevo. Takodjer bijase osmanska armija uspjesna u Transilvaniji i Albaniji sve do smrti Mustafa pase 1691. U julu 1691. je umro sultan od mozdanog udara u Jedrenama i bijase pokopan u Istambulu u njegovom turbetu (Suleymanovo turbe).

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

AHMED II
25. Februar 1643.- 06. Februar 1695.
Vladao: 22. Juni 1691.–1695.
Otac: Ibrahim I
Mati: Hatice Muazzez Sultan
Zena: Rabi'a Haseki Sultana

Ahmed II, brat Suleymana II i Mehmeda IV, dodje na vlast 1691. godine, kada je imao 49 godina. Venetia mu je preuzela Moreju (Peloponetz), a izgubio je i bitku od Austrijanaca kod Slankamena 1691. Za vrijeme svoje kratke cetverogodisnje vladavine nije se mogao okititi nekakvim vojnim uspjesima. Ratovao je u Dalmaciji, Poljskoj i na ostrvu Kios, ali je donosio Osmanlijama samo poraze. Sultan Ahmed II je umro u februaru 1695. od srcanog udara.
Karta Balkana i Male Azije oko 1700 godine

http://www.euratlas.com/temps/se1700.jpg

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

citat od liberty:

IBRAHIM I Deli (Junak)
05. Novembar 1615.-18. Agust 1648.

Zene: Hatice Turhan (Tarhan - Mati Sultana), Ruskinja, metresa, Saliha Dil-asub Mati Sultana, Hatice Muazzez Sultana, Huma Shah Haseki Sultan (Telli Haseki), Ayse Sultan, Mah-i Enver Sultan, Shivekar Sultan.
Sinovi: Mehmed IV, Suleyman II, Ahmed II, Orhan, Beyazid, Cihangir, Selim, Murad.
Kcerke: Ummu Gulsum, Peykan, Atika, Ayse, Gevherhan.

vidi ovog skora, u 33 godine nabiriko, 9 zena i 13 djece

svakakvih je i ovih sultana bilo

nego, ovo "deli" bezbeli znaci junak...je li to porijeklo rijeci "delija" ...ako jeste. e jesu se prozvali, cuj junaci

Shta chudo ti zbog broja zena? Nisi normalna.

citat od Amaryllis:


citat od liberty:

IBRAHIM I Deli (Junak)
05. Novembar 1615.-18. Agust 1648.

Zene: Hatice Turhan (Tarhan - Mati Sultana), Ruskinja, metresa, Saliha Dil-asub Mati Sultana, Hatice Muazzez Sultana, Huma Shah Haseki Sultan (Telli Haseki), Ayse Sultan, Mah-i Enver Sultan, Shivekar Sultan.
Sinovi: Mehmed IV, Suleyman II, Ahmed II, Orhan, Beyazid, Cihangir, Selim, Murad.
Kcerke: Ummu Gulsum, Peykan, Atika, Ayse, Gevherhan.




vidi ovog skora, u 33 godine nabiriko, 9 zena i 13 djece

svakakvih je i ovih sultana bilo

nego, ovo "deli" bezbeli znaci junak...je li to porijeklo rijeci "delija" ...ako jeste. e jesu se prozvali, cuj junaci

Interesantno je da od cijele povijesti jedne carevine tebe najvise interesira samo ovaj detalj. Nonsens.
Na prvoj stranici ovog topica imas strukturu harema.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

MUSTAFA II
06. Februar 1664.-29. Decembar 1703.
Vladao: 06 Februar 1695.–22. August 1703.
Otac: Mehmed IV
Mati: Emetullah Rabia Gulnus Sultan
Zene: Ali-cenab, Sheh-Suvar Mati Sultana, Saliha Sebkati Mati Sultana, Huma Shah Haseki, Afife Haseki, Hatice Haseki.
Konkubine: Hafsa Sultan, Hanife Hatun, Fatma Shahin.
Sinovi: Mahmud I, Osman III, Ahmed III, Huseyin, Selim, Mehmet, Murad.
Kcerke: Ummugulsum, Ayse, Emetullah, Emine, Rukiye, Sofye, Zahide, Atike, Fatma, Zeyda, Zahide.

Mustafa II bi najstariji sin Mehmeda IV i dodje na vlast u februaru 1695. On bijase sposoban sultan po starom uzoru i odmah se stavi na celo velike vojske, sa ciljem da sva podrucja izgubljena od njegovih prethodnika ponovo osvoji. Uspjelo mu je da se probije do Banata i na drugoj strani da u Rumuniji (Siebenbürgen) zauzme Temisvar. Sa druge strane izgubio je Azov 1696. Ipak poslije poraza od Eugena Savojskog kod sente 1697. u Karlovcu na rijeci Dravi bijase sklopljen mir 26. Februara 1699. godine sa Austrijom, Poljskom i Venezijom, a 1700. godine takodjer sa Rusijom. Zakljucivanje mira je omogucilo sultanu i velikom veziru da svoju veliku armiju potpuno na novi nacin srede i urede, ali se moradose povuci obadva teska srca prema janjicarima koji su se stalno zadrzavali u Jedrenama, umjesto u Istambulu. Revolti janjicara se zavrsise svrgavanjem sultana godine 1703. Sultan je umro od srcanog udara u decembru iste godine i bi pokopan u Aja Sofiji.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

AHMED III
30. Decembar 1673.- 01. Juni 1736.
Vladao: 23. August 1703.–1. Oktobar 1730.
Otac: Mehmed IV
Mati: Emetullah Rabia Gulnus Sultan
Zene: - Emetullah, Rukiyye, Emine Mihrishah, Hatice, Rabi'a Shermi Kadin, Zeyneb Kadin, Emine Musall Kadin, Hanife Kadin, Gulshen Kadin, Ummu Gulsum Kadin, Hurrem Kadin, Meyli Kadin, Fatma Huma Shah Kadin, Nijad Kadin, Nazife Kadin.
Konkubine: Shayeste Sultan, Ayse Hanim, Hatem Hatun.
Sinovi: Abdulhamid I, Mustafa III, Sulryman, Bayezid, Mehmed, Ibrahim, Numan, Selim, Ali, Isa, Murad, Seyfeddin, Abdulmecid, Abdulmelik.
Kcerke: Emine, Rabia, Habibe, Zeyneb, Zubeyde, Esma, Hatice, Rukiye, Saliha, Atike, Reyhan, Esime, Ferdane, Nazife, Naile, Ayse, Fatma, Emetullah, Ummuselma, Sabiha.

23. Augusta 1703. postade Ahmed III Sultan Osmanskog carstva. On napravi reda u janjicarskim trupama, tako sto je dao pogubiti vise vodja janjicara. Od 1710.-1713. ratovao je sa Rusijom. Car Petar Veliki slijedio je politiku "Otvaranja prema moru", na sjeveru prema moru i finskom podrucju, a na jugu prema Azovskom, Crnom i Mramornom moru. Na kraju planirao je da se zauzme Istambul. Svedski kralj Karl XII je umarsirao u Rusiju, nakon sto je Petar Veliki zapoceo jednu ofanzivu protiv Svedjana. Kralj Karl XII bi 1709. kod mjesta Poltava potucen i mogase se spasiti tako sto je pobjegao i nasao zastitu kod Osmanlija. Preko svog poslanika Tolstoja (pradjeda pisca L. N. Tolstoja), zahtjevao je Petar Veliki da se Karl XII isporuci. Kada se Sultan Ahmed III usprotivio i bacio poslanika u tamnicu, izbi rat. U bici kod mjesta Prut, morade Petar Veliki priznati da je pobjedjen, morade zakljuciti sa Turcima primirje i morade im jos prepustiti grad Azov. Konacni mir bi tek kada se zakljuci mirovni ugovor u Jedrenama 1713. uz pomoc Engleske, Holandije i Francuske, koje su time htjele da sprijece ekspanziju Rusije. U stalnom konfliktu sa Venetijom bijase uspjeha za Osmanlije, kada zauzese Korint, Argos i Naplion na Peloponezu. Osmansko carstvo objavi rat Venetiji u saveznistvu sa Austrijom. 5. Augusta 1716. dodje kod Petrovaradina do bitke. Veliki strateg, princ Eugen Savojski pobjedi skoro duplo jacu osmansku vojsku. U oktobru iste godine bi i Temisvar zauzet, a u avgustu 1717.godine pade i Beograd u austrijske ruke. U mirovnim dogovorima u mjestu Pasarovci (Pozarevac) 1718.godine, dobi Austrija garancije na velika podrucja kao sto su dijelovi Vlaske, Banata, Srbije sa Beogradom i dijelove Bosne. Sa Austrijom bi, osim toga zakljucen i ugovor o trgovini i u ratu sa Perzijom 1724. jedan ugovor o diobi izmedju Rusije, Austrije i Osmanskog carstva. Sultan Ahmed III morade za vrijeme jedne pobune janjicara da dadne ostavku u korist svog necaka Mahmuda I i bi otrovan 30. juna 1736. On je pokazao veliki interes za tulipane i bio je zasadio u vrtu svoga saraja 1200 razlicitih vrsta. Otvorio je prvu tursku tiskaru. A Karl XII po povratku u Svedsku donio je u nju orijentalnu kuhinju: sarmu, sogane, siljcice itd.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

Meni uvijek fascinantne ove velike imperije, narociti kad se doticu nas u BiH...Citav sistem, uredjenje, zene (mnoge iz interesa), djeca, ljubavnice, generali, vojskovodje.
Volio bih kad bi poslije Turske nastavio nesto u ovome fazonu sa Habsburgovcima.
Nastavi Liberty...

citat od liberty:

AHMED III

Zene: - Emetullah, Rukiyye, Emine Mihrishah, Hatice, Rabi'a Shermi Kadin, Zeyneb Kadin, Emine Musall Kadin, Hanife Kadin, Gulshen Kadin, Ummu Gulsum Kadin, Hurrem Kadin, Meyli Kadin, Fatma Huma Shah Kadin, Nijad Kadin, Nazife Kadin.
Konkubine: Shayeste Sultan, Ayse Hanim, Hatem Hatun.
Sinovi: Abdulhamid I, Mustafa III, Sulryman, Bayezid, Mehmed, Ibrahim, Numan, Selim, Ali, Isa, Murad, Seyfeddin, Abdulmecid, Abdulmelik.
Kcerke: Emine, Rabia, Habibe, Zeyneb, Zubeyde, Esma, Hatice, Rukiye, Saliha, Atike, Reyhan, Esime, Ferdane, Nazife, Naile, Ayse, Fatma, Emetullah, Ummuselma, Sabiha.

nadmasi deli-ja svega mi, doduse duze je i zivio

nije sala 15 + 3

p.s. ovaj segment je meni pravo interesantan mislim da ovdje lezi uzrok propasti otomana

p.s. ovaj segment je meni pravo interesantan mislim da ovdje lezi uzrok propasti otomana

Majke stvarnih sultana po nacionalnosti:


Osman I - Turkinja

Orhan - Turkinja

Murad I - Grkinja

Bajzid I - Grkinja

Mehmed I - Njemica

Murad II - Turkinja

Mehmed II - Grkinja

Bajzid II - Turkinja

Selim I - Turkinja

Suleyman I -

Cerkeskinja

Selim II – Slavenka (Balkan)

Murad III - Italijanka

Mehmed III - Grkinja

Ahmed I – Slavenka (Balkan)

Mustafa I – Slavenka (Balkan)

Osman II - Grkinja

Murad IV - Grkinja

Ibrahim - Grkinja

Mehmed IV – Ukrajinka

Suleyman II -

Cerkeskinja

Ahmed II -

Cerkeskinja

Mustafa II - Grkinja

Ahmed III - Grkinja

Mahmud I -

Cerkeskinja

Osman III - Ruskinja

Mustafa III -

Cerkeskinja

Abdul Hamid I -

Cerkeskinja

Selim III - Gruzijka

Mustafa IV -

Cerkeskinja

Mahmud II -

Cerkeskinja

Abdul Mecid I - Gruzijka

Abdul Aziz -

Cerkeskinja

Murad V -

Cerkeskinja

Abdul Hamid II -

Cerkeskinja

Mehmed V -

Cerkeskinja

Mehmed VI -

Cerkeskinja

Abdul Mecid II -

Cerkeskinja

Trazim Cerkeskinju u USA ali je nigdje ni za lijeka.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

MAHMUD I
02. August 1696.-13. Decembar 1754.
Vladao: 2 Oktobar 1730.–1754.
Otac: Mustafa II
Mati: Saliha Valide Sultan
Zene: Hace Ali-cenab: First wife, Hace Ayse Kadin, Hace Verd-i Naz, Hatice Rami, Hatem, Raziye Kadin.
Konkubine: Meyyase Hanim, Fehmi Hanim, Habbabe Hanim, Sirri Hanim.

Na pocetku svoje vladavine 1730., pobunjenim janjicarima je izdasno dao poklone i tako osigurao unutrasnji mir. Drzavnicki poslovi su vodjeni od vrlo sposobnih vezira i cinovnika, gdje je najveci utjecaj imao Kiclar aga. Sultan se posvetio svojim interesima u saraju i zapostavi organizovanje skupog lova, cije organizovanje su njegovali njegovi prethodnici. Za vrijeme rata sa Perzijom, doslo je do konflikta sa Rusijom koja je u martu 1736. ponovno zauzela utvrdu Azov. Na kraju su vodjeni mirovni pregovori sa Perzijom u kojima su se dogovorili da se vrate na granice u vrijeme sultana Murata IV. Austrija, tajni saveznik Rusije, poce da vodi iznova rat protiv Osmanlija. Prvo, izgubise Turci Nis od Austrijanaca, a onda i Ocakov od Rusa. Kratko nakon toga bi Nis ponovno vracen i kada turska armada bi pred Beogradom, u Beogradu bi zakljucen mir 1739.godine, koji je osigurao grad u korist Turaka. Onda je nastupio duzi period stalnog mira sa europskim drzavama. Diplomatska aktivnost Visoke Porte bi jako cijenjena za vrijeme vladavine Mahmuda I. Stalni revolti janjicara, kao i povuci-potegni sa mamluckim begovima, imalo je za posljedicu stalno slabljenje Carstva, iako je prema vani odavalo utisak jacine. Sultan Mahmud I je umro od srcanog udara 13. decembra 1754. godine. Za zivota se interesovao za nauku, osnivao je knjiznice i gradio u provincijama mostove i manastire.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

OSMAN III
02. Januar 1699.-30. Oktobar 1757.
Vladao: 13 Decembar 1754.-1757.
Otac: Mustafa II
Mati: Sehsuvar Valide Sultan
Zene: Leyla, Zevki, Ferhunde Emine.

Sultan Osman III, brat Mahmuda I je dosao na vlast u decembru 1754. Za vrijeme njegove vladavine nije doslo kako do vanjsko - tako niti do unutrasnjopolitickih konflikata.
On je preuzeo isti nacin vodjenja administracije njegovog prethodnika, ipak njegovi cinovnici i veziri nisu bili ni blizu tako sposobni i cesto su mijenjani. Osman III je volio da se u javnosti krece preobucen, kako bi saznao misljenje naroda. Smaknuca su bila na dnevnom redu i sam narod je jako patio od bijede i samovolje vlasti. 1755., kao i 1756. su veliki pozari opustosili Istambul. Sultan Osman III je umro od mozdanog udara 30. oktobra 1757. godine.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

MUSTAFA III
28. Januar 1717.-21. Januar 1774.
Vladao: 30. Oktobar 1757.-1774.
Otac: Ahmed III
Mati: Mihrisah Sultan
Zene: Avn'ul-Hayat, Mihr-i Shah Mati Sultana, Rif'at, Ayse Adil-shah, Fehmi, Binnaz.

Mustafa III se prvi otvorio prema Njemackoj pa je sa Friedrichom Velikim potpisao znacajan trgvovacki ugovor 1761. Sve do 1762., Osmansko carstvo je odrzavalo mirovne odnose sa svojim susjedima. Za vrijeme vladavine Katarine Velike u Rusiji, doslo je do agresivnih napada na krimski kanat i na osmanska podrucja u Gruziji. Sultan je dugo odugovlacio, ali na kraju objavi Rusiji rat 1768. godine, koji se poce voditi kako na moru, tako i na kopnu. Rat ruske carice, koja je htjela potpuno da unisti Osmanlije, je bio vodjen vrlo bezobzirno. Borbe su se vodile na Balkanu, Krimu i Gruziji. Na svim frontovima dozivljavale su Osmanlije osjetljive poraze. Jedna ruska flota pustosila je turske gradove na obalama Crnog mora prodiruci sve do Bosfora. Druga flota, koja je prodrla iz Istocnog mora u Sredozemno more, potukla je i unistila potpuno kod Cesme 5. jula 1770. uz pomoc Engleske cijelu morsku armadu. Istambul je od ratnih dejstava ostao postedjen. Rusi su zauzeli Krim, a Tatari su takodjer bili pobjedjeni. 1773. godine prodrijese ruske trupe ponovno u Rumuniju, ali Varnu i Silistru ne zauzese. Sultar je umro iznenadno od srcanog udara 24. decembra 1773. godine u toku rata sa Rusijom. Sultan Mustafa III je vrijedio kao dobar vladar, ali nije uspio sprijeciti dezorganizaciju svojih vojnih jedinica.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

ABDUL HAMID I
20. Mart 1725.-07. April 1789.
Vladao: 21. Januar 1774.-1789.
Otac: Ahmed III
Mati: Rabia Sermi Sultan
Zene: Ayse Sine-perver Mati Sultana, Naksh-i Dil Mati Sultana, Hatice Ruh-shah, Huma Shah, Ayse, Binnaz, Dilpezir, Mehtabe, Misl-i Na-yab, Mu'teber, Nevres, Mihriban.
Konkubine: Nukhet-seza Hanimefendi, Ayse Hanimefendi.
Sinovi: Mustafa IV, Mahmud II, Murad, Nusret, Mehmed, Ahmed, Suleyman.
Kcerke: Esma, Emine, Rabia, Saliha, Alimsah, Durusehvar, Fatma, Meliksah, Hibetullah Zekiye

21. Januara 1774. dodje Abdulhamid I na tron. Sultan morade sa Rusijom, koja je nizala pobjednicke uspjehe, da zakljuci mir u mjestu Kucuk Kajnarci jula 1774.
Rusija je dobila slobodni prolaz brodova kroz Crno more i slobodni prolaz u Sredozemno more. Osim toga postase Azovsko more, Krim, Moldavija i Vlaska ruski teritoriji, a pojas izmedju donjeg Dnjepra i Buga postade ponovo ruski. Pokusao je reorganizirati vojsku pozivanjem francuskih oficira. Nemiri u Siriji i Palestini se moradose ugusiti nasiljem. Perzijanci pod vodstvom kana od Krima zadali su u decembru 1776. kod Mozula i Basre teske gubitke Osmanlijama. Visoka Porta morade nemocno gledati, kako Austrija uzima Bukovinu. Na kraju izgubise, na racun Austrije 1778. i Besarabiju. Sultan Abdulhamid I je umro 7. aprila 1789. od posljedica mozdanog udara.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

Karta Balkana i Male Azije oko 1800 godine.

http://www.euratlas.com/temps/se1800.jpg

___________________________________________________________________
Prosla recesija.

ZAR NEMATE PAMETNIJEG POSLA

___________________________________________________________________

MUSTAFA IV
08. Septembar 1779.-16. Novembar 1808.
Vladao: 29. Maj 1807.-28. Juni 1808.
Otac: Abdulhamid I
Mati: Nuketseza Kadin Sultan
Zene: Shevr-i Nur, Dil-pezir, Seyyare, Peyk-i Dil.

Novi Sultan Mustafa IV dodje jos u istom mjesecu kao nasljednik. Vec 1808. godine provalise pristalice u palacu starog ultana Selima III u palacu, gdje bi drzan kao zatvorenik, sa namjerom da ga ponovno postave na tron za vladara. Prije nego sto su se trupe probile u saraj, Selim III bi pogubljen. Pristase sultana Selima zatvorise Mustafu IV u zatvor, do momenta dok ga nije dao smaknuti novi sultan Mahmud II.

___________________________________________________________________
Prosla recesija.