Šta je Islam donio svijetu?

Šta je Islam donio svijetu?

Islam je blagodat ne samo za muslimane nego za cijelo èovjeèanstvo. Samo oni koji ne poznaju zasluge Islama, i oni koji ga mrze mogu da govore da Islam nije ništa dobra donio èovjeèanstvu osim zla i neljudskih stvari i da se širio maèem i vatrom.

Ako pogledamo kroz historiju želeæi da sagledamo sve ono što je Islam donio danšanjem èovjeku, iznenadiæemo se spoznajom da nije bilo Islama pitanje je da li bi uopšte danas imali uliènu rasvjetu, telefone, kompjutere, auta, televizore i dr.

Doprinos koji je Islam dao razvoju èovjeèanstva je ogroman. U ovoj hutbi æemo spomenuti najvažnije doprinose Islama kako na polju vjere, tako i na polju nauke i kulture.

Znamo dobro da su prve rijeèi upuæene našem Poslaniku s.a.v.s., bile da uèi u ime Allaha, tako da se kompletan Islam bazira upravo na uèenju, prouèavanju, razmišljanju i radu.

Iz ovih ajeta se vidi koliku važnost islam pridaje nauci. Meðutim, i pored toga postoji mnogo onih koji tvrde da je islam nazadan i da se ne može uklopiti u savremeni svijet. Takvi su, naravno, u velikoj zabludi jer ne znaju, ili se prave da ne znaju, koliki je bio doprinos islama u razvoju nauke. Ipak, pored toga što su u polju nauke muslimani dali najviše, za njih se govori da su nazadni. Osim toga na raèun islamskih uèenjaka, mnogi zapadnjaci su postali “slavni” fizièari, matematièari, hemièari i drugo, dok se islamski uèenjaci i ne spominju.

Pogledajmo neke od aspekata i doprinosa Islama, kao što su pravo, historija, geografija, astronomija, botanika, medicina, hemija, matematika itd…
Što se tièe prava muslimani su zahvaljujuæi sveobuhvatnom karakteru Kur’ana, veoma brzo razvili ovu nauku. Prvi pisani ustav potièe od muslimana. I prvi takav ustav je sastavio sam Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem, kada je osnovao prvu islamsku državu u Medini, koji je i do danas saèuvan.
Doprinos muslimana prouèavanju historije je veliki, posebno u utvrðivanju autentiènosti dokumenata. Islam nema potrebe za legendama i pretpostavkama u svojoj vlastitoj historiji. Biografski leksikoni su jedna od karakteristika historijske literature kod muslimana.

Malo koji narod je tako marljivo, brižno i na nauènim osnovama objektivno bilježio historiju i historijske dogaðaje.
Zatim što se tièe geografije i topografije izrade geografskih karata muslimani su dali nemjerljiv doprinos u ovoj nauènoj grani.

Najstarije muslimanske geografske karte predstavljale su Zemlju u kružnom obliku, a prisjetimo se da je dugi niz vjekova crkva zastupala mišljenje da je Zemlja ravna ploèa i da se Sunce vrti oko nje. Ko god je drugaèije govorio smatrao se otpadnikom od kršæanstva. Ibn Madžid, koji je bio kormilar na brodu Vaska da Game do Indije, veæ tada spominje kompas, kao poznatu stvar. Rijeèi “admiral”, “arsenal”, “kabl”, “tarifa” itd. koje su izvorne arapske, jasno govore o uticaju muslimana na modernu zapadnu civilizaciju.
Astronomija je nauka kojoj su muslimani dali veliki doprinos. Mnoge zvijezde i danas u evropskim jezicima imaju arapska imena. Reforma kalendara koju je izvršio drugi halifa Omer ibn Hatab radijallahu anhu prevazilazi po svom savršenstvu reformu gregorijanskog kalendara. Za vrijeme halife Me’muna, izmjeren je opseg Zemlje, sa iznenadujuæim stepenom taènosti. Pisana su djela o plimi i oseki, o izlasku i zalasku Sunca, o sutonu, a naroèito o kretanju Sunca i Mjeseca. Allah subhanehu ve te’ala je istinu rekao:“I sve u kosmosu plovi.” (Jasin, 40) Do otkriæa da se u svemiru sve kreæe došlo je tek krajem sedamnaestog stoljeæa. Niko od zapadnih nauènika nije htio da prizna da se ovo nauèno otkriæe nalazi u Kur’anu i da muslimani za njega znaju još odavno. Kada se vratimo kroz historiju naæi æemo da je crkva spaljivala nauènike zbog toga što su govorili: “Zemlja se kreæe!”

Dakle, veliki je broj otkriæa na polju prirodnih znanosti, ali je zapad veæinu tih otkriæa pripisao svojim “nauènicima”.
Pogledajmo na polju botanike doprinos muslimana. Botanika je kod muslimana bila posebno istraživana. Izuzev imena nekih biljaka, koje nisu rasle u tadašnjem muslimanskom svijetu, nije bilo nijednog naziva stranog porijekla. Botanièka enciklopedija od Dinaverija (umro 899.), u šest velikih tomova, saèinjena je èak prije nego što je na arapski prevedeno prvo grèko djelo o botanici. Dinaveri je opisivao ne samo izgled biljki, nego ih je i klasificirao, te opisivao njihove hranjive kvalitete, farmakološke i druge osobine.
Medicina je kod muslimana doživjela veliki napredak u anatomiji, farmaciji, organizaciji bolnica, obuèavanju medicinskih kadrova itd. Medicinska djela islamskih lijeènika ostala su temelj cjelokupne medicine, ukljuèujuæi i zapadnu. Kaže Allah subhanehu ve te’ala: “Izlazi iz utroba njihovih (utroba pèela) piæe razlièitih boja, u kome je lijek ljudima. To je uistinu dokaz za ljude koji razmišljaju.” (Nahl, 69) Ako hoæete da saèuvate komad mesa, stavite ga u med i neæe se pokvariti, zato što med ima svojstvo uništavanja bakterija, u njemu je lijek ljudima, a poznata je upotreba meda od davnina u svrhu lijeèenja. Kaže Allahov Poslanik sallallahu alejhi ve sellem: “Da se ne bojim poteškoæe mojim sljedbenicima, naredio bih im uz svaki namaz (pet puta dnevno) da peru zube (i to misvakom).” (Sahih). Misvak ima višestruko jaèe svojstvo èišæenja i dezinfekcije nego ono što se nalazi u mnogim pastama za zube.
Kur’an traži da ljudi razmišljaju o stvaranju svemira i da prouèavaju kako su nebo i zemlja podreðeni èovjeku. Muslimani su se vrlo rano poèeli baviti ozbiljnim prouèavanjem na podruèju hemije i fizike. Karakteristika njihovog rada jeste eksperiment. Svojim prouèavanjem i posmatranjem oni su sakupili ogroman broj èinjenica.

Matematièke znanosti imaju neizbrisive tragove arapsko-islamskog doprinosa. Rijeèi “algebra”, koja je dobila naziv po muslimanskom matematièaru El-Havarizmiju, zatim “nula”, “cifra”, “šifra”, “ta’rifa”, “x” itd. arapskog su porijekla. Ovdje æemo nabrojati još neke stvari koje su muslimani donijeli zapadu Da nije bilo muslimana zapad ne bi znao za šeæer, narandžu, limun, breskvu, pamuk, jaknu, kahvu, sapun, parfem, lužina, barut, destilaciju, papir, kompas i dr.

Na kraju treba znati da su ovo samo neki od brojnih primjera koji govore o zasluzi muslimana u razvoju i napretku ljudske civilizacije. “Civilizovani” Zapad ih je omeo u njihovom daljem napretku. Barbarska razaranja pogodila su dva islamska glavna intelektualna centra: Bagdad na istoku i Kordovu-Granadu na zapadu. Mnoge biblioteke sa stotinama hiljada knjiga i rukopisa, zajedno sa ovim gradovima, su spaljene. Pokolji nisu poštedili ni nauènike. Ono što je stvarano stoljeæima, barbari su uništili za nekoliko dana. Ovaj primjer nam oslikava stvarnost istoka i zapada. I to nije sve. Naprotiv, zapadnjaci se danas ponose onim što su dali u razvoju civilizacije. Po njima sva zasluga pripada samo njihovim nauènicima, a muslimani se i ne pominju. Koliko su oni zaista dali govori i èinjenica da je njihov filozof Engels izjavio da je spaljivanje biblioteka u Bagdadu i Kordovi-Granadi unazadilo ljudsku civilizaciju za 1000 godina. Na kraju, s pravom možemo istaæi da predstavnici islamske nauke nisu zaostajali ni za jednim od velikih imena u historiji nauke, mada se to i dan danas pokušava, i u dobroj mjeri uspjeva, prikriti. S pravom možemo reæi da je Istok prednjaèio nad Zapadom, kako na polju nauke tako i na polju kulture.

Zatim još ostaje da spomenemo da širenje Islama nije nigdje bilo putem maèa i vatre, muslimani su kad god bi osvojili neki grad nudili lokalnom stanovništvu nekoliko opcija kao što je bilo prilikom osvajanja Jerusalima za vrijeme h. Omera kao i za vrijeme Salahuddina ili da prime Islam svojevoljno, ili da ostanu u svojoj dotadašnjoj vjeri uz obavezu plaæanja džizje (jedna vrsta poreza) ili da se isele i da ponesu sa sobom sve što posjeduju. Za ove stvari historija nam je najbolji svjedok, jer muslimani dobro znaju da je Allah rekao: “Nema prisile u vjeri.”

Molim Allaha Uzvišenog da ojaèa Islam i muslimane, da muslimani ponovo uzmu u svoje ruke nauku, izuèavanje i napredak i da donesu još mnogo dobra cijelom èovjeèanstvu. Amin.

http://dokazi.com/islam/sta-je-islam-donio-svijetu/